Jump to content

Ememme Adae

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

 

Ememme Adae
festival
kọntinentEluàlà Dezie
mba/obodoGhana Dezie
dị na ngalaba nhazi mpagharaAshanti Region Dezie
ebeAshanti Region Dezie
Asụsụ ọ na-asụAsante Dezie

Adae Festival ( Twi : "ebe izu ike") bụ emume na Ashanti . N'ịtụle ụbọchị ezumike, ọ bụ omenala nna ochie nke ndị Ashanti .

N'ime okirikiri izu isii, Adae nwere ụbọchị mmemme abụọ, otu ugboro na Sọnde ( Akwasidae ) ọzọ na Wednesde ( Awukudae ). A na-emegharị okirikiri Adae ugboro itoolu n'afọ. Na ememe nke kalenda Akan, Ememme Adae nke itoolu, nke a na-akpọ Adae Kese Festival ("nnukwu Adae"), dabara na ememe nke Afọ Ọhụrụ. Ya mere, a na-eme ememe iji kelee chi na ndị nna ochie maka owuwe ihe ubi ọhụrụ. [1] Ememme ndị dị n'ime Adae adịghị agbanwe agbanwe, ebe a na-edozi ya site n'oge ochie. [2]

Nkwadebe maka Adae bụ nke ukwuu. Ụbọchị a na-eme nkwadebe bụ Dapaa, (Ọ na-emekarị na Tuesday na Sunday). N'ụbọchị a, a na-ehicha ụlọ na gburugburu ha niile. N'ihu ụlọ onye isi, a na-akpọ "ndị na-egwu egwu Chineke" (mgbe ọ na-asọpụrụ onye isi), mgbede dum site na anyanwụ dara ruo n'ime abalị yana abụ emume. Onye isi na-eri nri nke nwere ji ma ọ bụ plantain . (na-enweghị nnu ka ọ bụ nkwenye na ndị mmụọ adịghị amasị ya). Ya na ndị otu ya na-eme njem, ọ gaziere n'ọnụ ụlọ ebe a na-edobe stool (ocheeze) emume. Nri nke fọduru ma onye-isi richaa, a na-ebutere ya n’ogige wee fesa ya ka mmụọ ndị nwụrụ anwụ nke ndị nna nna rie ya; nke a na-esonyere ya na ụda mgbịrịgba na-egosi ndị mmụọ na-eri nri. Ememe a na-aga n'ihu n'àjà atụrụ nke ndị na-eje ozi onye isi. A na-aka ọbara nke àjà ndị a n'egedege ihu na igbe nke onye isi. Nne eze nwanyị wee nye tapawa fufu (nke akpụ ma ọ bụ ji). Mgbe ahụ, a na-awụsa rọm n'elu stool, ma ihe fọdụrụ na-eri ndị nọ n'ọnụ ụlọ ahụ. Ndị niile nọ na saịtị ahụ na-ekele onye isi ala, bụ onye na-anọdụ n'okirikiri emume na mbara èzí na ekele "Adae Morn". Ihe omume emume ndị ọzọ gụnyere onye na-ede uri n’obí na-agụ uri ndị na-ebuli ọrụ ndị isi n’oge gara aga, na a na-akụkwa ịgbà ka ọ na-eso mpi. Ememme ahụ na-aga ruo mgbede. A na-ewepụ ihe oriri na ihe ọṅụṅụ a na-achụrụ na stool na mgbede, ma e wezụga anụ ahụ a na-ahapụ ka ọ nọrọ n'ebe ahụ ruo oge ọzọ. [3]

Ntụaka

[dezie | dezie ebe o si]
  1. Asante (26 November 2008). Encyclopedia of African Religion. SAGE, 36–. ISBN 978-1-4129-3636-1. Retrieved on 21 November 2012. 

Akwụkwọ akụkọ

[dezie | dezie ebe o si]