Ezinụlọ ndị eze Nnofo

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

Ụlọ Nnofo bụ usoro ndị eze na-achị Alaeze Nnewi, alaeze nke bụ akụkụ nke usoro ndị isi Naịjirịa na Naijiria. [1]Ikike nke usoro ndị eze Nnofo dị na Otolo. N'ime ụzọ atọ ndị ọzọ nke Nnewi, a na-enwe mmetụta nke eze Nnofo ma ọ dị ntakịrị - ọnọdụ nke sitere n'eziokwu ahụ bụ na ndị isi nọ na mpaghara ndị a fọrọ nke nta ka ha nwee onwe ha. Ezinụlọ eze na-arụ ọrụ dị mkpa n'ọtụtụ obodo Igbo; ikike na ihe onwunwe na-esikarị n'usoro. N'etiti agbụrụ ndị na-amata otu onye ọchịchị, usoro nketa nke ndị ọchịchị (ndị ndị njem Europe mbụ kọwara dị ka ndị eze, ndị eze nwanyị, ndị isi, wdg, na-eji okwu nke ndị eze Europe) na-emepụta usoro ndị eze.[2]

Ahịrị nke nnọchi anya ocheeze Nnewi[dezie | dezie ebe o si]

Ezinụlọ eze Nnofo nwere eze na-achị alaeze Nnewi na Steeti Anambra, Nigeria, Igwe Kenneth Orizu nke Atọ, ndị nwunye ya, ụmụ iwu kwadoro, ndị ikwu ya na ụmụ nwoke nke ndị nna nna ya iri na abụọ bụ Eze Otolo onye bụ nwa Digbo, otu n'ime ụmụ Nnewi. Chief Otolo, nwa mbụ nke Digbo, onye ghọrọ onye isi nke isii nke Nnewi na n'ụzọ nkịtị, onye isi mbụ nke ndị Otolo, chịrị site na 1631-1639. Chief Otolo nwere ọtụtụ ụmụ nwoke - Enem nwa mbụ sochiri Nnofo, Eziogwugwu onye a na-akpọ Eziegbelu, Diaba onye a na'ozuzu ya bụ Umuzu na Nnangana onye a na na-akpọ Nganga. Mgbe Otolo nwụrụ, onye isi nke asaa nke Nnewi bụ onye isi Enem. O nwere ụmụ nwoke atọ - Ogbe, Dogonu na Dunu Sie. Chief Enem ji udo nyefee ọchịchị n'aka Nnofo onye si otú a ghọọ onye isi asatọ nke Nnewi.


Nnofo (na ọbụghị Umu Enem bụ ụmụ nwa mbụ nke Otolo) wee bụrụ ezinụlọ na-achị Otolo.  Ọkwa Nnofos, ndị nwe Ndi-Ichie akwa, nọ n’Otolo abụghị nke ziri ezi kama ọ bụ ihe mberede, dịka mkpuru Uru, dịka ọmụmaatụ, ya na Umu Dim bụ ihe ohere.  Eze Nwana ga-anọchi anya Nnofo mgbe ọ nwụrụ ma ọ bụrụ na onye mbụ, nna ya achụpụghị nke mbụ n'ihi ajọ njọ o mere.  Mgbe Nnofo wee nwua, Udude nọchiri ya dị ka onye isi nke itoolu, ma mụta ọtụtụ ụmụ dịka ndị a: Eze Agha, Ukadibia, Dala, dịka Nluonu, mejọrọ ewe iwe, Eze Nnebo, Eze Aghagwo, Eze kali, Eze Dunu.  Ụmụ ndị ikom asaa ndị a ka a na-akpọ Udude Ama Nasaa taa.[2]

Mgbe Udude nwụrụ, nwa mbụ ya bụ Eze Agha ghọrọ onye isi nke iri.  Onye isi nke iri na otu mgbe Eze Agha gasịrị bụ nwa mbụ ya bụ Eze Agha jnr bụ onye dịka Okpala na-abụghị onye ọchịchị.  Ya mere ọ hapụrụ ọchịchị ya ma Eze Nnwa, nwanne ya, ghọrọ onye-isi iri na abụọ nke Nnewi.  Otu n'ime ndị nwunye Eze Nnwa bụ uduji nne Eze Oguine.  Ọ lụrụ Ezi Abubo n'Abubo.  Eze Oguine weere ọnọdụ nna ya mgbe ọ nwụrụ wee bụrụ onye isi nke iri na atọ nke Nnewi.  Ọ dị ka nna ya lụrụ ọtụtụ nwunye.  Ụmụ Eze Oguine bụ mbụ Eze Chukwu nwa nwanyị a na-akpọ Onyebuchi, Eze Enwe nwa nwanyị a na-akpọ Nwakannwa, Ukatu nwa Akuabunwa, Ilechukwu na ọtụtụ ndị ọzọ.[4]


Ka onye ọchịchị nke iri na atọ nwụchara, Eze Chukwu were ọchịchị dịka nke iri na anọ.  Eze Chukwu’s sons were Eze Ukwu, Eze Onyiwalu and Eze Asunyuo, Upon Eze Chukwu’s death his son, Eze Ukwu, become the fiteenth chief.  E wezụga Okafo, nwa Eze ukwu, o nwekwara ụmụ ndị a - Eze Oruchalu na Unaegbu.[4]


Mgbe Eze Ukwu nwụrụ, Okafo, nwa ya nwoke nke okenye, ghọrọ onye isi nke iri na isii. Okwu ya, ma e wezụga Eze Ifekaibeya, nwa mbụ ya, bụ Eze Ononenyi, udeaja, Atuegwu, na ọtụtụ ndị ọzọ. Mgbe Okafo nwụrụ, Eze Ifekaibeya ghọrọ onye isi nke iri na asaa. Ndị na-esonụ bụ ndị nwunye Eze Ifekaibeya - (i) Mgbafo Eze Kwenna (ii) Uduagu (iii) Nwakaku Onwusilikam (iv) Afiazu (v) Nonu (vi) Mmegha na (vii) Ukonnwa. Otu n'ime nsogbu ya bụ Eze Ugbonyamba nwa mbụ ya, Eze Nnaweigbo nwa Mmegha, Eze Enefeanya onye a na-akpọ Oji, na Ofodile onye nwere otu nne na Eze Ugboniamba.Eze Ifekaibeya nọchiri Eze Ugbonyamba onye a na-akpọ Igwe Orizu I dị ka onye isi nke iri na asatọ nke Nnewi. Eze Ugbonyamba lụrụ ihe dị ka otu narị ndị inyom n'etiti ha bụ (i) Uzoagbala nne Josiah Nnaji Orizu (ii) Ejeagwu (iii) Mgbugo amaara maka ịma mma ya na iwu nke nkwanye ùgwù (iv) Uzumma (v) Nwabudu (vi) Afu (vii) Esomexivju (viii) Amini (ix) Anyaku (x) Oyilidiya (xiii) Onyeukwuanu (xiii), Odife (x) na Ojijijiji) Ojiji (x) Okuk (vi (vi).Eze Ugbonyamba nwụrụ na 1924 ma nwa ya nwoke - Josiah nnaji Orizu onye a na-akpọ Igwe Orizu nke Abụọ nọchiri ya n'otu afọ ahụ dị ka onye isi nke iri na itoolu nke Nnewi. A mụrụ Josiah na 1903.Josiah, mgbe ọ nwụrụ, nwa ya nwoke, Kenneth Onyeneke onye a na-akpọ Igwe Orizu III nọchiri ya dị ka onye isi nke iri abụọ nke Nnewi ọ bụ ezie na ọ bụ ọgbọ nke iri na asaa.[1]Mgbe ụfọdụ, a maghị isi Kenneth Igwe Orizu nke Atọ nke ezinụlọ Onyebuchi na isi Benedict Nwosu Nwakanwa sitere na ya. Ọ dị mkpa ikwu ya ebe a.

Eze Oguine, onye isi iri na atọ nke Nnewi, lụrụ Onyebuchi na Nwakanwa tinyere ndị nwunye ndị ọzọ.  Nwa Eze Oguine mbụ bụ nwa Onyebuchi.  Aha ya bụ Eze Chukwu onye isi iri na anọ nke Nnewi.  Nwa Nwakanwa bụ Ekwegbalu a na-akpọ Eze Enwe.  Ebe ọ bụ na a na-achọpụta ụmụ Eze Chukwu ruo onyeisi Kenneth Orizu ugbu a na onye isi iri abụọ nke Nnewi, it is meet to trace here chief Eze Enwe’s line up to Chief Benedict Nwosu alias Dikeana-agbaluizu.[5]

Nchebe nke usoro ndị eze[dezie | dezie ebe o si]

Dị ka onye isi kachasị n'ime Nnewi" id="mwLw" rel="mw:WikiLink" title="Nnewi">Alaeze Nnewi na dịka nchekwa nke idu ndú ọdịnala Nnewi si dị, a mara onye isi nketa nke alaeze Nneui aka na Disemba 24, 1904, mgbe onye isi Moorhouse mechara rute Nnewi. Nwosu Mgboli nwa Eze Onyejemeni ewerewo utu aha ma mara ya dị ka Eze Odumegwu ma nọrọ n'ọkwa ike ya mgbe ndị Britain rutere Nnewi. O goro ndị agha mercenary site na Afikpo maka ikpe nke agha Ubaru na agha na-agbawa obi na Awka. Ọ meriri ha wee were aha a na-achọsi ike nke Onuo ora, nke ise na nke ikpeazụ iji were ọkwa a. A na-ekwu na ndị agha a na-akwụ ụgwọ na-agbasi mbọ ike ịlaghachi n'ụlọ mgbe a nụrụ asịrị banyere ogige onye isi na Oba.[2]

Nwosu Eze Odumegwu zigara ndị nnọchi anya ọtụtụ ugboro na onye isi na Oba ka n'ụbọchị ahụ dị egwu nke 24 nke Disemba, 1904 na onye isi rutere Nnewi, ala ahụ adịlarị mma maka nnabata enyi. [1]Eze Odumegwu, nke ụfọdụ ndị ya ji obi ike kwado, bịara na Nkwo Nnewi iji nabata nna ukwu ọhụrụ ahụ, na-eweta onyinye nri na ihe ndị ọzọ dị ka e nyere iwu na mbụ. Nwa nwanne nne ya, Eze Ugbonyamba, yana ụfọdụ Obis ndị ọzọ, anọghị. Onye isi ahụ nwere mmasị dị ukwuu na nnabata ahụ ma nye Eze Odumegwu ịbụ onye isi obodo Nnewi dum. Ọ jụrụ ịnabata onyinye ahụ, na-ekwu na Obi dị elu karịa ya. O kwere nkwa na ya na Obi na-eto eto ga-abịa na nzukọ ọzọ nke nsọpụrụ ahụ bụ. Nke a ka o mechara mee. N'ihi ya, nchedo nke ndị isi ọdịnala Nnewi, onye isi nketa nke alaeze Nnewi gara n'ihu.[3]

Onye nọ n'ọchịchị na ezinụlọ[dezie | dezie ebe o si]

Ndị bu ya ụzọ[dezie | dezie ebe o si]

  1. 1.0 1.1 1.2 Onwutalobi. Nnofo Royal Lineage. Nnewi City Portal. Nnewi City portal. Archived from the original on 19 June 2021. Retrieved on 17 September 2015.
  2. 2.0 2.1 Alutu (1986). Nnewi History (from the Earliest times to 1980/82). Nigeria: Fourth Dimension Publishing Company. ISBN 978-156-224-2. 
  3. Ugochukwu (2000). Isu Factor in Nnewi History. Nigeria: Tabansi Publishers.. ISBN 9789782997937. 
  1. Onye isi Mmaku
  2. Onye isi Ikenga
  3. Onye isi Nnewi
  4. Onye isi Okpala
  5. Onye isi Digbo
  6. Onye isi Otolo
  7. Chief Enem
  8. Onye isi Nnofo
  9. Onye isi Udude
  10. Eze Agha (Onuo Ora)
  11. Eze Agha Jnr
  12. Eze Nnwa
  13. Eze Oguine
  14. Eze Chukwu
  15. Eze Ukwu
  16. Igwe Okafo
  17. Eze ifekaibeya Igwe Iwuchukwu
  18. Eze Ugbonyamba, Igwe Orizu nke Mbụ
  19. Onye isi Josiah Nnaji, Igwe Orizu nke Abụọ
  20. Chief Kenneth Onyeneke, Igwe Orizu nke Atọ