Intergovernmental Authority on Development

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Intergovernmental Authority on Development
intergovernmental organization
Oge/afọ mmaliteJenụwarị 1986 Dezie
ọdịdị isi ụlọ ọrụDjibouti Dezie
webụsaịtịhttps://igad.int Dezie
official observer status in organisationInternational Organization for Migration Dezie

Intergovernmental Authority on Development (IGAD) bụ otu azụmahịa mba asatọ na Africa. Ọ gụnyere gọọmentị sitere na Horn of Africa, Ndagwurugwu Nile na nnukwu ọdọ mmiri Africa. Isi ụlọ ọrụ ya dị na DjiboutI.

Mba ndị so na ya[dezie | dezie ebe o si]

Horn nke Africa
  •  Djibouti (founding member, since 1986)
  •  Ethiopia (founding member, since 1986)
  •  Somalia (founding member, since 1986)
  •  Eritrea (admitted 1993, withdrew 2007, readmitted 2011)[1]
Ndagwurugwu Naịl
  •  Sudan (founding member, since 1986)
  •  South Sudan (admitted 2011,[2] suspended December 2021[3])
Great Lakes nke Africa
  •  Kenya (founding member, since 1986)
  •  Uganda (founding member, since 1986)

Ọzụzụ[dezie | dezie ebe o si]

E hiwere Intergovernmental Authority on Development na 1996. Ọ gara n'ihu na mbụ Intergovernmental Authority on Drrought and Development (IGADD), otu mba dị iche iche tọrọ ntọala na 1986 site na Djibouti, Ethiopia, Somalia, Sudan, Uganda na Kenya, na-elekwasị anya na mmepe na gburugburu ebe obibi. njikwa. E mechara kwaga isi ụlọ ọrụ IGADD na Djibouti, na-eso nkwekọrịta nke mba ndị otu ahụ bịanyere aka na ya na Jenụwarị 1986. Eritria sonyeere nzukọ a na 1993, ka ha nwetere nnwere onwe.[4]

N'ọnwa Eprel afọ 1995, Nzukọ nke ndị isi steeti na gọọmentị zutere na Addis Ababa, ebe ha kwetara iwusi mmekọrịta ike site na nzukọ ahụ. Nke a sochiri site na ịbịanye aka n'akwụkwọ ozi iji gbanwee Charter / Agreement nke IGADD na 21 Machị 1996. E mechara malite Revitalised IGAD, usoro nhazi ọhụrụ, na 25 Nọvemba 1996 na Djibouti.[4]

IGASOM/AMISOM[dezie | dezie ebe o si]

 

N'ọnwa Septemba afọ 2006, Kansụl Udo na Nchebe nke AU kwadoro atụmatụ IGAD iji tinye ọrụ nkwado udo nke IGAD na Somalia (IGASOM).[5]

Na 21 February 2007, United Nations Security Council kwadoro Mkpebi 1744, nke nyere ikike ibuga otu ọhụrụ African Union Mission na Somalia (AMISOM) n'ọnọdụ IGASOM.[6]

Ọnọdụ dị ugbu a[dezie | dezie ebe o si]

  • IGAD bụ onye isi na-akwado Gọọmentị Federal nke Somalia ma kwado ya site na atụmatụ AMISOM na ATMIS.
  • IGAD gbasaa ọrụ ya na 2008 site na atụmatụ iji melite itinye ego, azụmahịa na ebe ụlọ akụ nke mba ndị otu. Nzukọ ahụ kwusiri ike itinye usoro mmemme na usoro ọhụrụ dị elu.

Ọdịdị ya[dezie | dezie ebe o si]

  • Nzukọ nke ndị isi steeti na gọọmentị bụ ụlọ ọrụ kachasị elu na-eme iwu nke ikike ahụ. Ọ na-ekpebi ebumnuche, ntuziaka na mmemme maka IGAD ma na-ezukọ otu ugboro n'afọ. A na-ahọpụta onye isi oche site na steeti ndị otu na-agbanwe agbanwe.
  • Onye isi odeakwụkwọ nke Nzukọ Ndị isi ala na Gọọmentị họpụtara maka afọ anọ nke nwere ike imezigharị otu ugboro. Secretariat na-enyere mba ndị otu aka n'ịmepụta ọrụ mpaghara na mpaghara ndị kachasị mkpa, na-eme ka nhazi na nkwekọrịta nke iwu mmepe dị mfe, na-akpali ihe onwunwe iji mejuputa ọrụ mpaghara na mmemme ndị kansụl kwadoro ma na-emeziwanye akụrụngwa mba dị mkpa maka itinye ọrụ mpaghara na iwu. Onye isi odeakwụkwọ ugbu a bụ Workneh Gebeyehu nke Ethiopia (malite na 29 Nọvemba 2019).[7]
  • Ndị Minista Council bụ ndị Minista na-ahụ maka ihe gbasara mba ofesi na otu Minista ọzọ nke steeti ọ bụla họpụtara. Kansụl ahụ na-ahazi iwu, na-akwado mmemme ọrụ na mmefu ego kwa afọ nke Secretariat n'oge nnọkọ ya kwa afọ.
  • Kọmitii nke ndị nnọchi anya na-agụnye ndị nnọchianya mba IGAD ma ọ bụ ndị nnọchiiche zuru oke na mba nke isi ụlọ ọrụ IGAD. Ọ na-ezukọ ugboro ugboro dị ka mkpa na-ebilite iji nye ndụmọdụ ma duzie onye isi odeakwụkwọ.

Onye nnọchi anya Mahboub Maalim nyere Workneh Gebeyehu dị ka onye isi odeakwụkwọ na ngwụcha afọ 2019.[8] Maalim, onye Kenya a họpụtara, jere ozi site na 2008 ruo 2019.

Ntụnyere ya na mpaghara azụmahịa ndị ọzọ[dezie | dezie ebe o si]

Àtụ:African Economic Community

Hụkwa[dezie | dezie ebe o si]

  • Obodo Ọwụwa Anyanwụ Afrịka (EAC)
  • Common Market for Eastern and Southern Africa (COMESA)

Ihe edeturu[dezie | dezie ebe o si]

  1. Intergovernmental Authority on Development: About us: History. IGAD (9 January 2010). Retrieved on 29 December 2014.
  2. East African bloc admits South Sudan as member. Reuters Africa (25 November 2011). Archived from the original on 5 May 2012. Retrieved on 25 October 2012.
  3. Şafak. Regional bloc suspends South Sudan's membership over failure to pay fees (tr-TR). Yeni Şafak. Retrieved on 2021-12-11.
  4. 4.0 4.1 IGAD - About us. Intergovernmental Authority on Development. Retrieved on 25 August 2013. Kpọpụta njehie: Invalid <ref> tag; name "Igadau" defined multiple times with different content
  5. "SOMALIA: African Union endorses regional peace plan", IRIN, 14 September 2006. Retrieved on 25 August 2013.
  6. Resolution 1744 (2007). United Nations Security Council. Retrieved on 25 August 2013.
  7. IGAD countries leaders applaud Dr Workneh's appointment as executive secretary. igad.int. Archived from the original on 2020-02-02. Retrieved on 2019-12-01.
  8. Executive Secretary Hails Italy's Support to IGAD. Intergovernmental Authority on Development. Retrieved on 24 June 2014.

Njikọ mpụga[dezie | dezie ebe o si]

Àtụ:African Trade Agreements