African Monetary Union

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

 

African Monetary Union
economic union, proposed entity, Economic and monetary union, currency

African Monetary Union (AMU) bụ atụmatụ ịmepụta njikọ akụ na ụba na ego maka mba ndị dị na African Union, nke African Central Bank na-achịkwa. Njikọ dị otú ahụ ga-akpọ maka ịmepụta ego ọhụrụ dị n'otu, nke yiri euro; a na-akpọ ego a na-eche n'echiche mgbe ụfọdụ dị ka afro ma ọ bụ afriq.[1] Otu mkpụrụ ego Africa ga-abụ nkeji ego mejupụtara mpaghara ego nchekwa ego mpaghara mpaghara bụ nke mebere ụdị ego mba dị iche iche.

Nkwekọrịta Abuja, nkwekọrịta mba ụwa nke a bịanyere aka na June 3, 1991, na Abuja, Nigeria, mepụtara African Economic Community, ma kpọọ maka African Central Bank ka ọ gaa n'ihu na 2028. As of 2019 afọ 2019, atụmatụ ahụ bụ iguzobe otu African Economic Community na otu ego site na afọ 2023.[2][3]

Ndị otu ego mpaghara[dezie | dezie ebe o si]

Enwere otu ego mpaghara mpaghara abụọ dị na Africa, na-eji franc West African CFA, yana Central African CFA franc, n'otu n'otu. Na mgbakwunye, Mpaghara Monetary Common jikọtara ọtụtụ mba na South Africa dabere na rand South Africa.

African Union maka njikọta ọzọ na-agba ume mmeAtụmatụpe nke njikọ mpaghara ndị ọzọ dị ka nzọụkwụ dị n'etiti maka njikọ ego zuru oke. Otu njikọ a na-atụ aro bụ eco, ego a na-enye ndị otu Economic Community of West African States (ECOWAS).

AFRO prototype nka oru ngo[dezie | dezie ebe o si]

N'afọ 2002, Mansour Ciss na Baruch Gottlieb mepụtara ego "prototype", nke a na-akpọ AFRO, nke ha gosipụtara na Dakar Biennale of Contemporary African Art na May 10. Ọ bụ Dr. Prọfesọ Boamh mere ya. Ọrụ a bụ nzaghachi nye enweghị nnwere onwe mepụtara site na iji CFA franc. E mepụtara ndetu na mkpụrụ ego nke ego a na-eche n'echiche, ma nyefee ma ọ bụ ree ya ndị obodo Dakar na Senegal iji gbaa ha ume "ịtụgharị uche n'ihe (uru) ego pụtara na ọdịnihu nke ego obodo ha".

Ndi otu[dezie | dezie ebe o si]

Na 2015, Anthony Maruping kwuru na Kenya, Uganda, Tanzania, Rwanda na Burundi kpebisiri ike ịbanye n'otu ego n'ime afọ iri na-abịa..[4] Ka ọ dị ugbu a, ọ bụ naanị atọ n'ime mba 53 so na African Union na 2009 ka ha kpebisiri ike iji ego ahụ (na 2022, African Union nwere ndị otu 55).

Ijipt, Eswatini, na Lesotho edebanyela aha ha n'oge a kapịrị ọnụ nke njikọ ego ma rịọ ka a gbuo oge afọ abụọ ruo atọ.[5]

Seychelles nwere ike ọ gaghị esonye n'ihi egwu akụ na ụba ma nwee ike, tinyere Cape Verde, ịnwa isonye na euro n'oge na-adịghị anya, ebe ego Mayotte bụ euro[6].[7]

KtỤlọ Akụ̀ Central nke Afrịka[dezie | dezie ebe o si]

African Central Bank (ACB) bụ otu n'ime ụlọ ọrụ ego atọ nke African Union. Ọ ga-ewere ọrụ nke African Monetary Fund ka oge na-aga.

E kwekọrịtara na mbụ ka e mepụtara ACB, nke a ga-emecha n'afọ 2028, na 1991 Abuja Treaty. Nkwupụta Sirte nke 1999 kpọrọ oku ka usoro a dị ngwa, na okike site na 2020.[8]

Mgbe etinyere ya nke ọma site na iwu Pan-African nzuko omeiwu, ACB ga-abụ naanị onye na-enye otu ego Africa (African Monetary Union/Afro), ga-abụ onye na-ahụ maka ụlọ akụ nke gọọmentị Africa, ga-abụ onye na-ahụ maka ụlọ akụ na ụlọ akụ nke Africa na nzuzo. Ụlọ ọrụ, ga-ahazi ma na-elekọta ụlọ ọrụ ụlọ akụ nke Africa, ma ga-edozi ọmụrụ nwa na ọnụego mgbanwe na njikọ nke gọọmentị Africa.

Usoro iheomume dị ugbu a nke Nkwekọrịta Abuja guzobere na-akpọ maka otu ego Afrịka ka African Central Bank guzobe ya site na 2028. [citation needed] Ọ bụ ezie na mba ụfọdụ nwere nchedo banyere njikọ akụ na ụba na ego zuru oke, ọtụtụ njikọ ego mpaghara adịlarị, na ndị ọzọ na-eme atụmatụ.

Ndị debanyere aha[dezie | dezie ebe o si]

Ndị bịanyere aka na nkwekọrịta ahụ bụ ndị niile so na Òtù Na-ahụ Maka Ịdị n'Otu Africa (onye bu ya ụzọ AU) n'oge ahụ (Eritrea, South Africa, South Sudan na Morocco abanyela na ya)

Country Official currency Informal currency Note
Algeria DZD
Angola AOA
Benin XOF
Botswana BWP
Burkina Faso XOF
Burundi BIF
Cameroon XAF
Cape Verde CVE EUR Once mooted joining the euro in the long term; lodged a formal reservation over the start date, etc.
Central African Republic XAF
Chad XAF
The Comoros KMF EUR
Republic of Congo XAF
Côte d'Ivoire XOF
DRC CDF USD
Djibouti DJF
Egypt EGP Lodged a formal reservation over the start date, etc.
Eswatini SWL

ZAR(pegged at parity 1:1)
Lodged a formal reservation over the start date, etc.
Ethiopia ETB
Equatorial Guinea XAF
Gabon XAF
The Gambia GMD Planning to launch the Eco at an earlier date.
Ghana GHS Planning to launch the Eco at an earlier date.
Guinea GNF Planning to launch the Eco at an earlier date.
Guinea Bissau XOF
Kenya KES
Lesotho LSL

ZAR(pegged at parity 1:1)
Lodged a formal reservation over the start date, etc.
Liberia LRD USD Planning to launch the Eco at an earlier date.
Libya LYD
Madagascar MGA
Malawi MWK
Mali XOF
Mauritania MRO
Mauritius MUR
Morocco MAD
Mozambique MZN
Namibia NAD

ZAR(pegged at parity 1:1)
Niger XOF
Nigeria NGN Planning to launch the Eco at an earlier date.
Rwanda RWF
Sahrawi Arab Democratic Republic EHP EUR
São Tomé and Príncipe STN
Senegal XOF
Seychelles SCR Once mooted joining the euro in the long term; lodged a formal reservation over the start date, etc.
Sierra Leone SLL USD Planning to launch the Eco at an earlier date.
Somalia SOS
South Africa ZAR
Sudan SDG
Tanzania TZS
Togo XOF
Tunisia TND
Uganda UGX
Zambia ZMK
Zimbabwe ZWL (see note) As of 29 January 2014 the South African rand, Botswana pula, pound sterling, Indian rupee, euro, Japanese yen, Australian dollar, United States dollar and Chinese yuan are all legal tender in Zimbabwe.

Hụkwa[dezie | dezie ebe o si]

Àtụ:Col-begin Àtụ:Col-3

Àtụ:Col-3

Àtụ:Col-3

Àtụ:Col-end

Edensibia[dezie | dezie ebe o si]

  1. Alao, Adeyemi College of Education (ACE) Department of Economics. "African single currency: The Great White Hope for a New Africa". Retrieved on 7 May 2015.
  2. "Profile: African Union", BBC News, 2006-07-01. Retrieved on 2006-07-10.
  3. Treaty Establishing the African Economic Community. The African Union Commission. Retrieved on 2019-06-25.
  4. "Africa: AU Summit – African States Consider Single Currency, Passport", Premium Times (Abuja), 2015-06-13. Retrieved on 2017-02-04.
  5. (According to the BBC on January 3, 2008)
  6. Portugal. Últimas – RTP Notícias. tv1.rtp.pt. Retrieved on 2016-05-08.
  7. Minister of the Economy, Industry and Employment (France). L'évolution du régime monétaire outre-mer (fr). Archived from the original on 2004-11-19. Retrieved on 2008-11-30.
  8. Paul R. Masson and Heather Milkiewicz (Jul 2003). Africa's Economic Morass--Will a Common Currency Help?. The Digital Collegian. Archived from the original on 2007-10-09. Retrieved on 2006-04-22.

Njikọ mpụga[dezie | dezie ebe o si]