Nkwupụta Rio maka Gburugburu Ebe Obibi na Mmepe

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Nkwupụta Rio maka Gburugburu Ebe Obibi na Mmepe
treaty
aha mkpirisiRio Declaration Dezie
ahaRio Declaration on Environment and Development Dezie
full work available at URLhttps://www.un.org/en/development/desa/population/migration/generalassembly/docs/globalcompact/A_CONF.151_26_Vol.I_Declaration.pdf Dezie

Nkwupụta Rio na gburugburu ebe obibi na mmepe, nke a na-akpọkarị ya na Rio Declaration, bụ akwụkwọ dị mkpirikpi e wepụtara na 1992 United Nations "Conference on Environment and Development" (UNCED), nke a na-akpọkarị Summit Ụwa . Nkwupụta Rio nwere ụkpụrụ 27 ezubere iji duzie mba na mmepe na-adigide n'ọdịnihu. Ihe karịrị mba 175 bịanyere aka na ya.

Akụkọ ihe mere eme[dezie | dezie ebe o si]

Nzukọ Rio, nke nakweere nkwupụta ahụ, mere site na 3 ruo 14 June 1992. N'ikpeazụ, mba ụwa ezukọtala ugboro abụọ iji nyochaa ọganihu e nwetara n'imejuputa ụkpụrụ nke akwụkwọ ahụ; Nke mbụ na New York City na 1997 n'oge Mgbakọ Mgbakọ nke UN, emesia na Johannesburg na 2002. Ọ bụ ezie na akwụkwọ ahụ nyere aka ịkwalite mmata gburugburu ebe obibi, ihe akaebe sitere na 2007 na-atụ aro na obere ihe ebumnobi gburugburu ebe obibi akwụkwọ ahụ enwetabeghị n'oge ahụ.

Ọdịnaya[dezie | dezie ebe o si]

N'izo aka na "ihe jikọrọ ya na mmekọrịta dị n'etiti ụwa, "ebe obibi anyị", nkwupụta Rio na-akpọsa ụkpụrụ 27. Ụkpụrụ mbụ na-ekwu na mmepe na-adịgide adịgide bụ isi na-emetụta ụmụ mmadụ, bụ ndị nwere ikike ibi ndụ dị mma ma na-arụpụta ndụ kwekọrọ na okike. [1] Nkeji edemede 11 na-emepụta atụmanya na steeti ga-ewepụta iwu gbasara gburugburu ebe obibi, isiokwu ndị ọzọ gụnyere usoro nke ụkpụrụ ịkpachara anya, nke kwesịrị "etinyere ya n'ọrụ site na steeti dịka ike ha siri dị" (ụkpụrụ 15), na nke onye na-emetọ ihe na-akwụ ụgwọ ụkpụrụ . a na-akwado steeti ka ha nabata ebe ọ dị maka ọdịmma ọha ime nke a, ọ gaghịkwa agbagọ azụmaahịa na itinye ego na mba ụwa (ụkpụrụ 16). Ụkpụrụ ikpeazụ na-achọ ka e mezuo ụkpụrụ ndị ọzọ n'ime mmụọ nke ezi okwukwe.

Nkwupụta Rio na-egosipụta echiche ziri ezi maka ihe ọmụma gbasara gburugburu ebe obibi ọdịnala . [2] : 132 

Hụkwa[dezie | dezie ebe o si]

  • Ọgbọ atọ nke ikike mmadụ

Edensibia[dezie | dezie ebe o si]

ọganihu e nwetara n'imejuputa ụkpụrụ nke akwụkwọ ahụ; Nke mbụ na New York City na 1997 n'oge Mgbakọ Mgbakọ nke UN,

  1. UN Documentation Centre, Rio Declaration, Article 1
  2. Taiban (2020). "Indigenous Conservation in Taiwan", in Esarey: Greening East Asia: The Rise of the Eco-Developmental State. Seattle: University of Washington Press. ISBN 978-0-295-74791-0. 

Njikọ mpụga[dezie | dezie ebe o si]