Ofe Owo

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Ofe Owo
nrị, dish, human food
mba/obodoNaijiria Dezie
mba osiNaijiria Dezie
WikiProject na-elekọta yaWikiProject Intangible Cultural Heritage Dezie
Soup abụọ

Ofe Owo (nke a na-akpọkwa oghwo ma ọ bụ owo; kwa oghwo ofigbo, ogwofibo) bụ ofe e were na mpaghara ndịda etiti Naịjirịa. Ọ bụ ihe a na-ahụkarị n'etiti agbụrụ ndị dị ka Urhobo, Benin-bini, Itsekiri, Ijaw, na Edo. A na-eji garri etinye mmiri mee ofe ahụ mgbe agbakwunyere mmanụ nkwụ na ngwakọta potash. A na-ejikarị ya eme ihe na agbamakwụkwọ na Delta State; a na-ewere enweghị ya na emume agbamakwụkwọ dị ka mkparị nye ndị ọbịa. A na-enyekwa ya n'ememe ọdịnala ndị ọzọ. Ọ dị mkpa karịsịa n'etiti ndị Urhobo.

Mmalite[dezie | dezie ebe o si]

Ofe Owho bụ ofe a na-aṅụ na mpaghara ndịda etiti nke Naịjirịa. Ọ bụ ihe a na-ahụkarị n'etiti agbụrụ ndị dị ka Urhobo, Benin-bini, Itsekiri, Ijaw na Edo.[1][2][3][4][5][6] A na-eji garri etinye mmiri mee ofe ahụ mgbe agbakwunyere mmanụ nkwụ na ngwakọta potash.[2]

E nwere esemokwu banyere mmalite nke ofe ahụ. Dị ka akụkọ ihe mere eme si kwuo, ofe ahụ sitere n'aka ndị Urhobo ma ọ bụ ndị Bini. A na-aṅụkarị ofe Owho na Delta State nakwa Edo steeti ebe agbụrụ abụọ ahụ nwere ọtụtụ mmadụ.[4] Ndị Urhobo na-asọpụrụ ya karịsịa.[2]

Soup ahụ nwetara aha ya site n'obodo Owo.[7]

Nkwadebe[dezie | dezie ebe o si]

A na-eji azụ, mmanụ Banga, anụ ehi, crayfish, mmanụ nkwụ, potash eme ofe Owho ebe a na-awụnye garri n'ime mmanụ nkwụ e ji potash mee.[3] Mgbe ụfọdụ, a na-eji ihe ndị ọzọ dị ka anụ ọhịa eme ya.[8] A na-agwakọta garri na mbụ iji mee ka ọ dị nro, na-agbakwunye ihe ndị ọzọ dị ka azụ̀ cray, ofe dị njikere mgbe mmanụ na-ese n'elu ya.[5]

Ịrụ Ọrụ[dezie | dezie ebe o si]

A na-eri ofe Owho na starch (usi) dị ka yam e siri esi, unere e siri esi esi, plantain e siri esi ma ọ bụ poteto na-atọ ụtọ ma ọ bụ ụdị ndị ọzọ na-eri ya mgbe ụfọdụ naanị ya.[2][4][6][1]

A na-enye ofe ahụ na agbamakwụkwọ na Delta State; a na-ewere enweghị ya na emume agbamakwụkwọ dị ka mkparị nye ndị ọbịa.[2] A na-enyekwa ya n'ememe ọdịnala ndị ọzọ.[3]

A na-ejikwa ofe ahụ mgbe ụfọdụ dị ka ofe.[9]

Hụkwa[dezie | dezie ebe o si]

Ihe odide[dezie | dezie ebe o si]

  1. 1.0 1.1 Owo Soup. Punch Nigeria (9 April 2022). Retrieved on 2022-07-03.
  2. 2.0 2.1 2.2 2.3 2.4 5 local dishes you must have on your menu… or else! (en-US). Blueprint Newspapers Limited (2018-10-06). Archived from the original on 2019-07-23. Retrieved on 2022-07-03.
  3. 3.0 3.1 3.2 Here's how to cook the delicious owo soup (en). Pulse Nigeria (2018-06-06). Archived from the original on 2022-07-03. Retrieved on 2022-07-02.
  4. 4.0 4.1 4.2 Learn How To Make The Bini Owo Soup (en-US). The Guardian (2019-06-23). Archived from the original on 2022-06-09. Retrieved on 2022-07-02.
  5. 5.0 5.1 Omotolani (2021-07-24). How to make Owo soup (en). Pulse Nigeria. Archived from the original on 2022-07-03. Retrieved on 2022-07-02.
  6. 6.0 6.1 Boluwade (2020-05-02). Owo soup is your go-to fast meal (en-GB). Nigerian Tribune. Archived from the original on 2022-06-10. Retrieved on 2022-07-02.
  7. Udevi-Obiamaka (2019-10-08). Origin of the Nigerian Delicacy, Owo Soup (en-GB). Connect Nigeria. Retrieved on 2022-07-03.
  8. How to prepare the famous Bini Owo Soup. Effizzie Magazine (2021-04-19). Archived from the original on 2021-04-19. Retrieved on 2022-07-03.
  9. Lete (2016-03-14). Owo Soup - Oghwo Ofigbo | Ogwofibo (en-us). Nigerian Food TV. Retrieved on 2022-07-03.