Osimiri Sokoto

Osimiri Sokoto, (nke a maara n'oge gara aga dị ka Gulbi 'n Kebbi), bụ osimiri dị n'ebe ugwu ọdịda anyanwụ Naijiria na isi iyi nke Osimiri Niger. Isi iyi nke osimiri ahụ dị nso na Funtua na ndịda Katsina Steeti, ihe dị ka kilomita 275 (171 mi) n'ụzọ kwụ ọtọ site na Sokoto. Ọ na-aga n'ebe ugwu ọdịda anyanwụ na-agafe Gusau na Zamfara Steeti, ebe Ọdọ Mmiri Gusau na-emepụta ọdọ mmiri nke na-enye obodo ahụ mmiri. Ka ọ na-aga n'ihu, osimiri ahụ na-abanye na Sokoto Steeti ebe ọ na-esi na Sokoto gafee ma sonye na Osimiri Rima, wee tụgharịa n'ebe ndịda ma na-agafe Birnin Kebbi na Kebbi Steeti. N'ihe dị ka kilomita 120 (75 mi) n'ebe ndịda Birnin Kebbi, ọ na-eru ebe ya na Osimiri Niger na-agakọ.

A na-akọ ugbo n'ala ndị dị gburugburu osimiri ahụ n'ọtụtụ ebe ma jiri osimiri ahụ mee ihe dị ka isi iyi ịgba mmiri. Osimiri ahụ bụkwa ụzọ njem dị mkpa. Ihe mgbochi mmiri Bakolori, ihe dị ka 100 kilomita (62 mi) n'elu mmiri site na Sokoto, bụ nnukwu ọdọ mmiri dị na Osimiri Sokoto. O nweela mmetụta dị ukwuu n'ịkọ ugbo n'ala mmiri.

Mmetọ

A na-akpọ kemịkal na-egbu egbu na ihe ndị dị ndụ dị na mmiri dị n'okpuru ala karịa ihe na-adịkarị na mmiri "mmetọ mmiri" ma nwee ike imerụ gburugburu ebe obibi na / ma ọ bụ ahụike mmadụ. A pụkwara iwere kemịkal ndị agbakwunyere na mmiri n'ihi ọrụ ndị ọzọ nke mmadụ dị ka ụdị mmetọ mmiri. N'agbanyeghị otú ha nwere ike imerụ gburugburu ebe obibi na ahụike mmadụ, ihe ọ bụla na-egbu egbu na-emetọ mmiri.

Ebe ndị dabara adaba maka nchekwa mmiri na Sokoto Basin

N'ime nyocha a, e gosipụtara ebe ndị ezi uche dị na ya maka ebe nchekwa mmiri dị na efere Sokoto-Rima site na isonyere mgbanwe asatọ a na-ewere dị ka ihe dị mkpa na nyocha kwesịrị ekwesị maka ihe owuwu ikike mmiri. Ihe ndị a na-atụle bụ ojiji / mkpuchi ala, ala, ọdịdị ala, slant, ọkpụrụkpụ ihe mkpofu, ọkpụrụọ nke eriri, ebe dị anya na mmiri ozuzo. A na-akọwa ihe ndị ahụ na klas ọ bụla nyere nkwanye ùgwù na-ele anya na ahụmịhe sitere na nyocha gara aga na ozi gbasara mpaghara nyocha ahụ. A haziri ihe ndị ahụ site na nyocha dị arọ site na iji ibu ndị na-agbanwe agbanwe edebanyere aha site na Logical Order Interaction. Nsonaazụ nke nyocha ezi uche gosipụtara na 3% (131.89 km2) nke mpaghara Sokoto-Rima na-ele anya dị ka ihe kwesịrị ekwesị, 9% (486.19 km2) nke ógbè efere dị mma, 11% (596.05 km2) nke Ógbè efere nwere nkwụsi ike dị ala maka itinye ihe owuwu mmiri ebe 77% (3967.62 km2) nke efere adịghị adaba. Ngwakọta ọzọ nke okpokoro kwesịrị ekwesị, nhazi nke nsị, eserese nke akụkụ dị iche iche nke sitere na ihe nlereanya ịdị elu nke kọmputa na Unpredictable Organization (TIN) na-enye ike mkpebi nke ebe isii a na-atụ anya nke ókèala, dịka ọmụmaatụ, ịrị elu, ịdị elu nke mpụta, mpaghara elu, oke nchekwa na ogo idei mmiri.

Ihe atụ na-agbanwe agbanwe nke mmiri ozuzo na-ebilite na mbara ala niile na-egosi na mgbanwe gburugburu ebe obibi bụ eziokwu ugbu a (Dore, 2005). Okpomọkụ na-agbasawanye na-akpata nkwụsị dị elu, ya mere ịcha mmiri, nke na-eme ka oge ọkọchị dị elu (Kevin, 2005). Ogologo mmiri nke ikuku na-abawanye site na ihe dịka 7% kwa 1 °C okpomọkụ, nke na-akpata anwụrụ ọkụ na gburugburu ebe obibi, nke a na-enye mmetụta kachasị mma na mmiri ozuzo. Ọnọdụ ọ bụla na-ewe iwe nke ikuku, ọkachasị dị ka ọ na-emetụta elu ụwa, nke mmiri na-agbasawanye, na-emepụta oge mmiri ozuzo dị egwu nke bụ ihe omume dị mma ugbu a, ọbụlagodi na mpaghara ebe mmiri ozuzo niile na-ebelata. Nke a emeela ka ihe ize ndụ nke idei mmiri na-abawanye ụba. Mgbanwe mmiri ozuzo a dị n'ọtụtụ ebe, na oke ọkọchị na mpaghara kpọrọ nkụ (site na nnukwu site na mpaghara okpomọkụ) na mpaghara mmiri na-aghọ mmiri, ọkachasị n'etiti ruo n'ebe dị elu (Kevin, 2005)

Na Naijiria, mgbanwe gburugburu ebe obibi na-enwe mmetụta dị ukwuu na nke na-agagharị agagharị na akụ mmiri. Ihe ndị a na-agụnye mmiri kpọrọ nkụ, ọzara nke mmiri na idei mmiri n'akụkụ ugwu nke mba ahụ, ebe akụkụ ndịda na-etinye aka na nsogbu nke ịrị elu nke oke osimiri, nkwụsịtụ mmiri nnu, ala jupụtara na mmiri na-abịa banyere àgwà mmiri na-adịghị mma n'elu na n'okpuru ala (Akujieze et al., 2003, Bello, 1998, Danladi et al., 2017). Mmetụta ihu igwe siri ike emetụtala gburugburu ebe obibi na netwọk, na-aga site na mmetụta mmekọrịta mmadụ na ibe ya na ego na adịghị ike nri na ihe ịma aka ọdịmma, nke enwere ike ịchọpụta ihe akaebe ya na North Nigeria (Urama na Ozor, 2010).

Mpaghara Sudano-Sahelian nke Naijiria nwere akụkọ ihe mere eme na-agbasawanye nke ọkọchị ma nwee oge ọkọchị na-agbakwunye mgbanwe gburugburu ebe obibi (James, 1973, Mortimore, 1973, Ola-Adams na Okali, 2006, Olofin, 1985). Ọnọdụ dị na mpaghara Sudano-Sahelian nke Naịjirịa bụ nke ọganihu na-aga n'ihu nke ọzara Sahara na mgbasawanye nke ọzara na-eme ka nnukwu obosara nke brush na ala a na-akọ ugbo dị mma bụrụ ihe a na-apụghị iru na ihe na-abaghị uru (Ajaero et al., 2015). Ihe omume nke oge ọkọchị n'ebe ugwu Naịjirịa bụ n'ihi mmechuihu nke mmiri ozuzo na-ebugharị mmiri ozuzo si n'Oké Osimiri Atlantic iji banye n'ụzọ zuru ezu n'ógbè ahụ. Ọzara n'akụkụ nke ọzọ, ejikọtala ya na mgbanwe dị iche iche nke na-agụnye ọnọdụ nke ịbụ ala, nsogbu nke usoro ihe ndị dị ndụ nke sitere na ojiji ala na-adịghị mma, ahịhịa, ọdịdị ala, mmetụta ihu igwe sitere n'okike, na mgbasawanye na-adịghị akwụsị akwụsị nke a na-achọ mgbe emesịrị ya n'elu ihe onwunwe ala dị mkpa maka ọrụ ugbo iji gboo mkpa na-eto eto maka nri (Oladipo, 1993).

Akụkụ ugwu ọdịda anyanwụ nke Naịjirịa ahụla mmụba dị egwu, mmepe na mmega ahụ dị ka ihe owuwu, mmepe n'okporo ámá, ịkọ ugbo, na mgbukpọ ọhịa n'akụkụ mmega ahụ ndị ọzọ sitere n'aka mmadụ metụtara mmụba buru ibu n'etiti ndị mmadụ. Nke a emeela ka mmasị dị ukwuu maka mmiri maka ime obodo, ihe ndị dị mkpa nke oge a na obodo ukwu. Enweghị mmiri zuru oke iji nye nri maka ihe ndị a dị mkpa n'ozuzu ya na-eme ka ụkọ mmiri ule karịsịa n'oge ọkọchị. Enweghị ike ịnweta mmiri maka iji ya na ihe kpatara ime obodo na-eduga n'ihe omume na mgbasa nke ọrịa na ụkọ nri, dịka ọmụmaatụ, eriri afọ na ọgbụgbọ na-akpali afọ ojuju onwe onye na mpaghara ahụ.

Ikwere na mmiri dị mma n'ime efere Sokoto-Rima nwere mmetụta dị egwu na ọdịmma, arụmọrụ ego na afọ ojuju onwe onye nke ndị mmadụ. Idozi mkpa a bụ nsogbu siri ike na-eche mpaghara ahụ ihu. Ihe karịrị 70% nke ezinụlọ ndị dị n'ógbè ahụ anaghị abịarute mmiri mepere emepe (Salih na Al-Tarif, 2012). Ha na-adabere kpamkpam na isi iyi n'efu, dịka ọmụmaatụ, mmiri ozuzo, iyi na-adịgide adịgide, ọdọ mmiri na olulu mmiri na-enweghị nchebe, nke na-eme ka ha ghara ichebe onwe ha pụọ na ọrịa ndị mmiri na-ebute dị ka ịba ahụ ọkụ, ọgbụgbọ na eriri afọ. Site n'ọnụ ọgụgụ ka ukwuu nke ndị mmadụ sonyere n'ọrụ ugbo, ebe obibi dị obere ma gbasaa n'elu nnukwu mpaghara, na-eme ka mmiri na-ebute na paịpụ bụrụ nsogbu (Ishaku et al., 2011). Arịrịọ nke ndị ọchịchị iji belata ule nke ụkọ mmiri gụnyere nhazi nke olulu mmiri na oghere. N'ụzọ dị mwute, nyocha maka mmiri dị n'okpuru ala siri ike ebe a. Ọdịdị ala siri ike na enyemaka dị elu gụnyere ihe ịma aka dị ịrịba ama nke hydrogeological na-eweta nnukwu ọsọ nke mmechuihu, ebe ụfọdụ n'ime olulu mmiri bara uru na-ewepụta mmiri ọ bụla ma ọ bụ obere mmiri n'oge ọkọchị nke na-agaghị akwado ndị mmadụ, na-akpali mmiri mberede na ụkọ (Akujieze et al., 2003). Ọnọdụ a dị ugbu a na-eme ka ezinụlọ na-azụlite ma na-enye ike karịsịa ụmụ nwanyị na ụmụaka itinye ume ka ha na-agagharị ogologo oge n'oge ọkọchị iji gbaa mmiri maka ebumnuche ụlọ. Enweghị ike nke usoro inye mmiri na-egbo mkpa na-arịwanye elu chọrọ echiche nke nhọrọ okike nwere uru dị mkpirikpi na ogologo oge. Ọ bụ isi iji nyochaa ohere nke idozi ugbu a na ịgbasawanye mkpali. Mmiri owuwe ihe ubi na-eji usoro ikike na-ekwu maka otu n'ime ndokwa ndị na-agbanwe agbanwe ngwa ngwa, dịka achọpụtara na ebe nchekwa dị oke mkpa na ime mgbanwe gburugburu ebe obibi, ka ọ na-agbasawanye ụgwọ ezinụlọ na mmiri ozuzo nke sub-Saharan Africa (Cofie na Amede, 2015).

Mpaghara nyocha maka ọmụmụ a bụ efere Sokoto-Rima Stream (Foto 1) nke nwere mpaghara 126,174 km2. Ọ na-ekpuchi steeti anọ dị n'ebe ugwu ọdịda anyanwụ Naijiria ma mesịa dịrị na mpaghara ọkara ma ọ bụ mpaghara Sudano-Sahelian nke dị ka IPCC (2007) bụ ihe na-enweghị enyemaka megide mgbanwe gburugburu ebe obibi. A na-ekpuchi mpaghara ahụ n'ụzọ bụ isi na osisi, ala ahịhịa, na osisi ndị a na-egbochi. Mpaghara ahụ na-ejikarị ikuku abụọ na-ekpebi oge abụọ dị ugbu a, nke bụ oge ọkọchị na mmiri ozuzo. Mmiri ahụ bụ Tropical Oceanic na Tropical Mainland, na-esi na Atlantic na Sahara Desert na-efe n'otu n'otu. Mpaghara ahụ na-ezute oge ọkọchị na-egbu oge nke na-ejikarị ntụ ntụ harmattan site na Ọktoba ruo Eprel. Nchegbu kachasị mma maka enweghị ntụkwasị obi nri dị n'ebe ugwu Naịjirịa nke na-agụnye efere Sokoto-Rima Stream. Dị ka US Office for Worldwide Turn of events (USIAD) si kwuo (2012), mpaghara ahụ so n'ebe ndị a kpọrọ "pushed" n'okpuru ọnọdụ nchekwa nri nke afọ 2012 na Naịjirịa ma ga-enwe mmetụta siri ike n'oge na-adịghị anya karịa mgbe e mesịrị. Mmiri dị ala n'ozuzu (40%) maka akụkụ dị mkpa nke afọ ma e wezụga maka oge mmiri ozuzo mgbe ọ na-arịgo na 80%. Eziokwu a dị n'azụ ọnọdụ ihu igwe na-ekpo ọkụ na nke kpọrọ nkụ nke dị n'ebe ugwu, nke dị iche na ọnọdụ ihu igwe dị egwu na nke na-ekpuchi mmiri nke dị n"ebe ndịda Naịjirịa (Kowal na Knabe, 1972). Mpaghara nyocha ahụ ruru n'etiti 10°N na 14°N na longitudes 3°E na 9°E. Usoro ihe mkpofu ahụ jupụtara na usoro Waterway Rima na ndị na-enye nri dị mkpa dị ka Gawon, Zamfara na Gubinka. Ndị a na-eri nri na-arịgo n'ógbè Storm cellar Complex nke Sokoto Steeti ma na-asọba n'ebe ọdịda anyanwụ iji sonyere Waterway Rima. Ka o sina dị, n'akụkụ ndịda nke efere ahụ, e nwere iyi ndị ọzọ na-adịchaghị mkpa, dịka ọmụmaatụ, Danzaki, Pop na Kasanu, nke niile na-asọba na Waterway Rima (Ojo, 2014). Enwere ike ịhazi efere Sokoto Rima n'ime nkeji atọ, ya bụ, ugwu ndị e ji nkume ndị na-egbuke egbuke na-eguzogide na ndagwurugwu (inselbergs) na-eme na ndịda na ndịda ọwụwa anyanwụ, ubi na-eme n'ebe ugwu ma na-elekwasị anya, na mmiri mmiri nke Niger na ndagwuregwu ala Rima na-eme ne n'ebe ọdịda anyanwụ (Swindell, 1986).

A na-eme ka ọrụ ugbo site na usoro mmiri dị mma ma ihe ọkụkụ ndị a na-emepụta gụnyere ọka, ogho, groundnuts, ihe ubi tuber na osisi shuga. Mmiri dị mkpa maka ọganihu nke ịkọ ugbo na ụdị distrikti a, ebe ọ na-emetụta akụkụ ole na ole nke nkwado, dịka ọmụmaatụ, ego, ọdịmma, gburugburu ebe obibi na mmekọrịta mmadụ na ibe ya (WWAP, 2015). Mmasị na-arịwanye elu na nri chọrọ igbu na iwusikwu usoro mmemme agribusiness, nke na-emetụta n'ụzọ dị egwu na nnweta mmiri. Nchịkọta mmiri na atụmatụ nchekwa, dịka ọmụmaatụ, ọdọ mmiri, ihe mgbochi mmiri na obere ihe nwere ike inye akụkụ nke mmiri a na-atụ anya na ọ ga-akwọ ọrụ ugbo na iko Sokoto-Rima. Ọzọkwa, enwere ike iji atụmatụ ndị a mee ihe iji belata ihe omume nke idei mmiri (Saher et al., 2013) metụtara mmiri ozuzo dị mkpirikpi ma dị oke egwu nke na-egosi na efere Sokoto-Rima site n'ịchịkwa mmiri ole na-asọba n'okpuru mmiri mgbe nnukwu mmiri ozuzo gasịrị (Ola-Adams na Okali, 2006), yana mmụba mmiri dị n'okpuru ala na-agbanwe n'ihi mmezi mmiri ruo ogologo oge.

Mmiri mmiri nke Sokoto Basin

Sokoto Bowl nke ugwu ọdịda anyanwụ Naijiria dị na mpaghara Sudan nke ọdịda anyanwụ Afrịka na mpaghara ahịhịa savannah. Mmiri ozuzo, nke na-adị ihe dị ka sentimita 30 ma ọ bụ milimita 760 kwa afọ n'akụkụ dị mkpa nke efere ahụ, na-eme n'oge mmiri ozuzo nke na-aga n'ihu site na Mee ruo Ọktoba. Oge ọkọchị na-egbu oge nke na-eru site n'October ruo Eprel jupụtara na ntụ harmattan twists si n'elu ọwụwa anyanwụ. Eprel na Mee bụ ọnwa kachasị njọ, mgbe okpomọkụ na-eru 105 °F ma ọ bụ 40.6 . Mmiri na-asọba na Sokoto Bowl bụ maka ọtụtụ akụkụ n'elu ala. Naanị n'ime compasses ole na ole, nke a na-elekọta site na mmiri dị n'okpuru ala site na nkume sedimentary, bụ iyi na-adịgide adịgide. N'ime efere Stream Zamfara, mmiri dị n'okpuru ala na-enye ihe dị ka 1 inch ma ọ bụ 2.5 centimeters nke 3.33 inch ma ọ dị 8.5 centimeters crawls nke zuru ezu kwa afọ. N'akụkụ Sokoto, iyi Rima na-asọba n'afọ niile site na mmiri mmiri dị n'okpuru ala na limestone nke Kalambaina Arrangement. N'elu nkume na-egbuke egbuke ebe ọtụtụ n'ime iyi ndị ahụ na-ebili, ihe niile na-apụta kwa afọ nwere ike ịgafe sentimita 5 ma ọ bụ sentimita 12.7, nke obere n'ime ha bụ mmiri dị n'okpuru ala. Nkume sedimentary nke efere ahụ dị site na Cretaceous ruo Tertiary ma mee ya n'ụzọ ka ukwuu site na ájá, apịtị, na ụfọdụ limestone; àkwà na-adaba n'ụzọ dị nro n'ebe ugwu ọdịda anyanwụ. Alluvium nke Quaternary age na-eme ka ala mmiri nke Stream Sokoto (nke bụ Sokoto ugbu a) na ndị isi ya. Nkume ndị a nwere isi iyi atọ dị mkpa, n'agbanyeghị mmiri dị n'okpuru ala nke mpaghara na mpaghara niile dị n'elu isi, na mmiri dị nro na mpụga nke Kalambaina Development. Isi iyi Artesian na-eme na omimi na Gundumi Arrangement, Rima Gathering, na Gwandu Development ma kewapụ onwe ha site na ala apịtị na ala nke Rima Gethering na Dange Arrangement. N'ime mpụta, ala dị na Dange Arrangement na-akwado mmiri nke Kalambaina Development. Gundumi Development, nke dị n'elu ụlọ okpuru mmiri, bụ nke e ji ala, ájá, na nkume dị iche iche mee.