Osisioma Ngwa

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Osisioma Ngwa
local government area of Nigeria
mba/obodoNaijiria Dezie
dị na ngalaba nhazi mpagharaSteeti Abia Dezie
dị na mpaghara ogeUTC+01:00 Dezie
nhazi ọnọdụ5°8′59″N 7°19′49″E, 5°11′58″N 7°19′50″E Dezie

Osisioma Ngwa is a Local Gọvmentị di na obodo Abia steeti nke Naijiria . Isi ụlọ ọrụ ya dị n'obodo Osisioma. [1]

Ọ nwere mpaghara ala198 km2 na onu ogugu ndi mmadu nke 219,632 dika data ngụkọ 2006 nke Naijiria.

Mmalite nke aha[dezie | dezie ebe o si]

Aha "Osisi" pụtara osisi, osisi ma ọ bụ osisi na aha "Oma" pụtara mma, dị mma, mara mma n'asụsụ Igbo . Ya mere, Osisioma pụtara: ezigbo osisi ma ọ bụ osisi mara mma ma ọ bụ osisi mara mma . Ọ bụ aha ejikọtara na osisi na ịma mma nke sitere na osisi ifuru ịchọ mma na-ewu ewu nke a na-akpọ Delonix regia, ụdị osisi ifuru na ezinụlọ agwa Fabaceae, na ezinụlọ Caesalpinioideae . A na-ahụ ya maka akwụkwọ ya dị ka fern na ngosipụta nke ifuru. N'ọtụtụ ebe okpomọkụ nke ụwa, a na-eto ya dị ka osisi ịchọ mma na n'asụsụ Bekee, a na-enye ya aha royal poinciana, flamboyant, ire ọkụ nke ọhịa, ma ọ bụ osisi ire ọkụ (otu n'ime ụdị dị iche iche a na-enye aha a) nke a na-akụkarị. to decorations yards in house in Osisioma Ngwa. A greater part of Aba city is in Osisioma Ngwa stretching up to Faulks Road.

Omenala Ha[dezie | dezie ebe o si]

Ndị Osisioma na-ebikarị dị ka ndị ọrụ ugbo, ndị ahịa, ndị ọrụ aka na ndị omenkà. Ndị ikom Osisioma Ngwa n'oge ochie na-eyi ihe a na-akpọ "ọgọdọ". Ọgọdọ bụ ụdị ákwà ọcha a kpara akpa bụ́ nke a na-ekekọta n’úkwù iji kpuchie ọtọ, ụmụ nwanyị na-ejikwa ákwà ahụ kpuchie ahụ site n’obi na-eru eru ruo n’ikpere. N'oge a, dị ka ọtụtụ obodo Igbo, ndị ikom na-ejiri uwe ogologo ọkpa na uwe elu akpụkpọ ụkwụ, akpụkpọ ụkwụ ma ọ bụ slippers na-arụ ọrụ, ịzụ ahịa ma ọ bụ ụlọ ọrụ dị ka ndị inyom ibe ha ma ejiji nwoke na-amasị ya maka mmemme na nnukwu ememe na omenala Osisioma nwere ihe pụrụ iche. n'elu nke a na-akpọ 'Isiagụ' na uwe ogologo ọkpa nke agba ọ bụla na-ejikarị akpụkpọ ụkwụ ma ọ bụ akpụkpọ ụkwụ na okpu uhie dabara ofụma

Geographị[dezie | dezie ebe o si]

Osisioma Ngwa bụ ala dị larịị na-enweghị ugwu ma ọ bụ ugwu ma nwee isi mmiri nke dị na Okpu Umuobo nke na-esi n'oké ọhịa gafere banye n'obodo mmiri Aba River n'akụkụ mmiri Ogbor. Osimiri ahụ bụ isi iyi nke Imo dị na ndịda Naijiria. Osisioma Ngwa nwere oke oke na Ukwa West na Ugwunagbo na South, Aba South LGA na Aba North LGA na East, Isiala Ngwa South LGA na North na Omuma LGA, Rivers State na odida anyanwu.

Ụzọ wara Aba-Port Harcourt ga-esi n’Osisioma Ngwa gafee, okporoụzọ Aba-Owerri ga-esi na ya si n’Aba Town Hall garuo ọdụ mmanụ Olaz.

O nwere okporo ụzọ ndị ọzọ dị mkpa dịka okporo ụzọ NNPC depot nke na-eduga n'isi ụlọ ọrụ ime obodo Osisioma Ngwa nakwa isi ụlọ ọrụ ndị uwe ojii nke Osisioma, High and Magistrates Court na ahịa Ekeakpara gbadara Owerrinta nke dị n'etiti Abia steeti na steeti Imo.

Akụ na ụba[dezie | dezie ebe o si]

Ọrụ ugbo bụ nnukwu ọrụ ndị Osisioma Ngwa na-arụ. Ha na-abụkarị ndị ọrụ ugbo na-eri nri ma na-akụ Cassava, Oil Palm, Rafia Palm, Vegetable, Ube (Local Pear), Plantain, Okra, Maize, egusi, ose na-acha uhie uhie, ji na koko. Ụfọdụ ndị mmadụ na-azụ anụ dị ka ewu, atụrụ, anụ ufe na mgbe ụfọdụ ehi, mana ha anaghị akọ ihe ubi ma ọ bụ anụ azụ n'ahịa ahịa.

Ụlọ ọrụ na ụlọ ọrụ[dezie | dezie ebe o si]

  • Otu Tonimas
  • Ụlọ ọrụ Chemlap Nigeria Ltd.
  • J. Udeagbala Holdings
  • Ụgwọ nke ụlọ ọrụ Guinness Nigeria Plc
  • NNPC Aba Depot
  • Ụgwọ nke ụlọ ọrụ Valleumbra Nigeria Limited
  • Ụgwọ nke ụlọ ọrụ VON Nigeria Limited
  • Ụgwọ nke ụlọ ọrụ Pitason Nigeria Limited
  • Ụgwọ nke ụlọ ọrụ Nicen Nigeria Limited
  • Ụgwọ nke ụlọ ọrụ Clover Paints Nigeria Limited
  • Ụgwọ nke ụlọ ọrụ Geometric Nigeria Limited
  • Polema Industries Limited, kwuru naanị ole na ole
  • Ụgwọ nke ụlọ ọrụ Chriveld Petroleum Ltd.

Obodo kwụụrụ onwe ya[dezie | dezie ebe o si]

Community leadership in Osisioma Ngwa is designated on the Traditional Ruler popularly called " Eze " nke pụtara Eze . Eze bụ onye a na-ahụta na ọ na-anọchite anya obodo n'okpukpe ọdịnala ya na mmepe akụ na ụba ya. Ọkwa onye ọchịchị ọdịnala abụghị ihe nketa, a na-edokwa ya n’usoro ọchịchị onye kwuo uche ya nke nhọpụta, nhọpụta, nhọpụta na ichichi onye tozuru etozu n’etiti ndị ọgbọ zọọrọ ọkwa ọchịchị nke Gọvanọ steeti ahụ.

Obodo dị iche iche dị n'okpuru ọchịchị Osisioma Ngwa bụ obodo kwụụrụ onwe ya bụ nke onye eze ọdịnala na-edu ya, ha bụ ndị a:

  • OTUOBI: Umuigbe, Umuokwaa, Umuokereke, Umugwu, Umuodu, Ovoro, Umuadiele, Umuehehe, Umuogwe, Umuokorocha na ndi ozo.
  • ISIALA OSOKWA: Umuokereugo, Umuokere, Umuosi, Umuagwa, Umuohuonu, Umuegbe, Umuelekwa, Umuokpoo.
  • MBUTUOMA: Mbutu Umugaa, Mbutu Isi Ahia, Mbutu Umuejije, Umuochuala.
  • IBEKU NGWA AMAISE: Okoro, Nkali, Ugwuala, Agwu, Akiri
  • MGBOKO UMUETTE: Umuikocha, Umuabuwa, Umuonyeichi, Umuelele, Umuafara, Osusu-Umuenyioma.
  • AMUZU UMUNNEOKPU: Umuobasi-Ukwu, Njara Ukwu, Umuasomaji, Mbutu Ukazi, Umunwajere, Umuafornjara, Umunwankwougwu, Umuagbam.
  • ISIALA OKPU: Amaiyi, Umuadiele, Ebere na Onwu, Umuodu, Umunwogu, Umunkarugbara, Umuagbam.
  • AHIABA ALAOCHA: Amaugba, Umuonyembi, Umuamadi, Umuogine, Amawom, Umuekeji.
  • OKPUALA UMUGWOR: Umuokwukwe, Umule, Umuokorocha, Umuajienyi, Umuiroma, Umuwomada, Umuadikwuru, Umunwokocha.
  • ASA AMANO: Umuogba, Umuaja, Umuanyaonwu, Umuekeme, Asa Umudioka, Asa Amoka, Asa Oberete.
  • ODE UKWU: Umunkwocha, Umuagwu, Okpokoroala, Umunwankwo, Osokoro, Umuobia, Umuoru, Umunwankwo Diokpa, Ichi, Umunwarie
  • AMATOR: Umuagbai, Umugwu, Amaogwugwu, Umule, Umuokoro-ukwu, Umuakatta, Umueneregbe, Umuchima, Umuagwu.
  • NJIKO UMUNNA: Egbelu-Umuegoro, Umukaegbu, Umugwo, Umungwaba, Umunwakwo Asonye, Ugboekpe, Umuobaraegbe, Umuaduru, Umuoru, Umuokoroafor, Umuihudinma, Umuogogo.
  • AMASATO: Umungasi, Umuchichi, Umule
  • ARO-NGWA: Umuohia, Umuonyeukwu, Umuejea, Umuotutu, Umuarakpa
  • ETITI AMAVO: Umuegoro, Ule Nwaghinna, Umunwangwa, Umuosouhie, Umuokereke, Umunkaru, Umuonwunata, Umuchima.
  • UMUKA ARO: Umuevo, Umunkoro, Umuokorouka, Umuevuka, Umuama, Umuangara, Umuekpele, Umunwa bughiogu, Umuogbonna.

Mpaghara ndọrọ ndọrọ ọchịchị na ngalaba nchịkwa[dezie | dezie ebe o si]

Abayi, Osisioma na Umungasi bụ nnukwu obodo atọ nwere Abayi-Ariaria, Umuojima-Ogbu na Umuakapara na-etolite ngwa ngwa ghọọ obodo. Otu ọ dị, Osisioma Ngwa na-ekewa ụzọ iri na Abịa na mpaghara nke ọ bụla nwere obodo dị iche iche n'ime ha, obodo ndị a nwekwara ụmụnne ndị e kewara n'ime ezinụlọ na ezinụlọ a na-akpọ 'onumara'. Ya mere, obodo nwere ike ịbụ ndị ikwu 5 ruo 10 yana ruo ebo 20 ruo 30 na ezinụlọ nke mebere otu ihe a na-akpọ obodo. Nhazi nke obodo nta ndị a ka ọ bụrụ ngalaba bụ ndị nna ukwu colonial nakweere maka ebumnuche nhazi na ndọrọ ndọrọ ọchịchị dị irè yana iji hụ na njikwa na azịza kwesịrị ekwesị. Ngalaba ndị a bụ ndị a:

1. Ama – Asaa Ward nke nwere a. Obodo Amapu b. Obodo Amauzu c. Obodo Ibeku d. Mbutunta Village e. Umuagwu Village f. Umuihima Village g. Umuihioma Village h. Umuimo-Osisiasaa Village i. Umuimo-Amaogwugwu Village j. Umuimo-Egbelu Village k. Umuobasi Village l. Ekeobasi Village Square

2. Amaitolu/Mbutu/Umuojima Ward nke nwere a. Obodo Ariaria b. Abayi Ogbuligba Village c. Umuechem Village d. Obodo Asamoka e. Mbutu Isihiahia Village f. Mbotu Umugaa Village g. Umuozuo Village h. Umuikpo Village i. Oberete Village j. Ogbu Village k. Umudi Village l. Obodo Umuejijie m. Umuidigha Village n. Alaukwu-Asa Umumgbede Village o. Umuocheala Village p. Umuojima Ogbu Village q. Umuojima Okereke Village

3. Amasator Ward nke nwere a. Obodo Abayi b. Obodo Ahiaba c. Umungasi Village d. Umule Village e. Umuode Village f. Umuochichi Village g. Umueze Village h. Umuocham Village

4. Aator Ward nke nwere a. Obodo Amapu-Ife b. Obodo Amaogwugwu c. Umuagbai Village d. Umuodoro Village e. Umuokiri Village f. Umuodu Village g. Umudike Village h. Umuokoro Village i. Umuigbe Village j. Umuokoroukwu Village

5. Amavo Ward nke nwere a. Umuokorocha Village b. Umuekpe Village c. Obodo Osiloji d. Umuoyoronta Village e. Umunwankwoala Village f. Umuokika Village g. Umudaba Village h. Umuagbalugba Village

6. Aro-Ngwa Ward nke nwere a. Obiekwesu Village b. Okpuala Aro Village c. Umuarakpa Village d. Umuekea Village e. Umuejie Village f. Umuoha Village g. Umuonyeukwu Village Village h. Umuotuo Village

7. Okpu – Umuobo Ward which comprises a. Obodo Amuzu b. Mgboko Umuete Village c. Umuobo Village d. Umuaba Village e. Umuagwa Village f. Umuara Village g. Obodo Uratta h. Amaekpu Village

8. Oso Okwa Ward which comprises a. Akpaa I Village b. Akpaa II Village c. Akpaa III Village d. Akpaa IV Village e. Obodo Amaiyi f. Amankwu I Village g. Amankwu II Village h. Obodo Amaugha i. OkpualaUkwu Village j. Umuaja Village k. Umuenyiukwu Village l. Obodo Umugala m. Umuncheagu Village n. Umunpata Village o. Umuobilohia I Village p. Umuobilohia II Village q. Umuohia Village' r. Umuokerete Village

9. Umunneise Ward nke nwere a. Obodo Amapu b. Obodo Amauzu c. Okpuala Village d. Obodo Umumba

10. Uratta Ward nke nwere a. Amapu – Igbengwo Village b. Egbede Village c. Egbelu – Owo Village d. Ibibi Uratta Village e. Obodo Obuzor f. Okpokoroala Village g. Umuocho Village h. Umuaduru Village i. Umuagbara Village j. Umueji Village k. Umueke Village l. Obodo Umueze m. Umuigwe Village n. Umuika Village o. Umuodu – Ehichie Village p. Obodo Úmuokorogbu

Ndị isi oche[dezie | dezie ebe o si]

Aha ndị isi oche ndị chịburu ọchịchị n'okpuru ndI ọchịchị nke Osisioma Ngwa na obodo ndị si:

  • Chief Sylvanus Ejiasa Ubani - Obi Aro Ngwa
  • Chief Emeka Eneogwe - Uratta
  • Chief Allen Nwachukwu - Otuobi
  • Dr Kamalu Christian - Umuocham
  • Chief Iheyinna Mgbeahuru - Amavo Nkwogu

Ụlọ ọrụ mmụta dị ya[dezie | dezie ebe o si]

Agụmakwụkwọ na Osisioma Ngwa na-enweta obere nkwado site n'aka gọọmentị steeti na gọọmentị etiti, si otú a na-emepe ohere maka ụlọ akwụkwọ nkeonwe ga-eme nke ọma. Agbanyeghị, ndị a bụ ụfọdụ ụlọ akwụkwọ sekọndrị dị na Osisioma:

  • Ngwa High School, Abayi
  • Ụlọ akwụkwọ sekọndrị ụmụ agbọghọ, Abayi
  • Umuocham Girls Senior Secondary School
  • Osokwa Community Secondary School
  • Comprehensive Senior Secondary School, Okpu-Umuobo
  • Ụlọ akwụkwọ sekọndrị Comprehensive City, Ariaria
  • St. Leo The Great Secondary School, Oberete
  • Uratta Comprehensive Secondary School, Egbede
  • Royal Foundation College, Osisioma
  • Mbutu Umuojima Community Secondary School, Umuojima Ogbu
  • Ụlọ akwụkwọ sekọndrị nke Heritage Comprehensive, Ariaria
  • Amator Technical Secondary School, Umuodoro Ngwa
  • Boys Secondary School, Abayi-Umuocham
  • Community Secondary School, Umuojima Okereke
  • St. Anne's Secondary School, Umuobasi Amavo

Osisioma enweghị ụlọ akwụkwọ gọọmentị steeti ma ọ bụ gọọmentị etiti nke agụmakwụkwọ ka elu, kọleji ma ọ bụ mahadum n'agbanyeghị oke mmadụ na oke ya.

Nlekọta ahụike[dezie | dezie ebe o si]

  • Isiala – Osokwa Health Center,
  • Akanu – Ukwu Health Center,
  • Okpuala Umugwor Health Center,
  • Umuooro Ngwa Health Center,
  • Owuala Primary Healthcare Center,
  • Mbotu Umuojima Health Center,
  • Umueze Health Center,
  • Eti-Amavo Health Center,
  • Oberete Asa Health Center,
  • Amankwu Osokwa Health Centre,
  • Eke Aro Health Center,
  • Umuobasi Health Center,
  • Umuagbara Health Center,
  • Otuobi Health Center,
  • Umuojima Okereke Health Center,
  • Okpu Umuobo Health Center,
  • Ụlọ akụ ahụike ụwa,
  • Ekenwaobasi Health Center,
  • Umugaa Health Center.

Ụlọ ọrụ ahụike ndị a enyochabeghị ma kwadokwa ya site n'aka Òtù Ahụ Ike Ụwa (WHO), United Nation Children's Fund (UNICEF) na Federal Ministry of Health, Nigeria dị ka ụlọ ọrụ ahụike ọkọlọtọ iji lekọta ọdịmma ndị bi na Osisioma Ngwa. .

Okpukpe[dezie | dezie ebe o si]

Omenala, ndị nọ n’Osisioma Ngwa na-efe chi a na-akpọ “chi” na ọbọdọ ha na ezinaụlọ ọ bụla na-arụ ụlọ arụsị nke nọ n’ụlọ arụsị. Otú ọ dị, e nwere chi ndị ọzọ dị ka 'agwu' na 'owu Miri', ma n'ihi ọchịchị ndị Briten na-achị, e webatara Iso Ụzọ Kraịst, ọtụtụ ezinaụlọ nakweere Iso Ụzọ Kraịst.

Ndị isi ụka Ndị Kraịst dị na Osisioma Ngwa bụ Ụka Anglican, Ụka Katọlik, Seventh-Day Adventist Church na Ndịàmà Jehova. Enwekwara ụlọ ụka ndị ọzọ yana ndị na-akwado ọdịnala n'akụkụ ụfọdụ na nkewa ụfọdụ dị ebe ahụ.

Ndị na-akwado ọdịnala ọdịnala na ndị na-efe “chi”, “agwu”, “ihi Njoku” na “owu Miri” na-eme mmemme iji mee ememme New Yam Festivals (nke a na-akpọ 'Iwaji' ma ọ bụ 'Ji Oghoo'), Masquerade Festivals (nke a na-akpọ ' Ekpe, mmanwu ma ọ bụ ekpo') na Ememme Afọ Ọhụrụ (nke a na-akpọ 'afo oghoo' ma ọ bụ 'ichu afo') iji sọpụrụ chi ha na chi nwanyị ha iji mee emume ndị a.

Ndị ọchịchị ọdịnala bụ ndị na-ahụ maka ụkpụrụ omenala na ọdịnala ndị a bụ ndị na-ahụ maka ịkpọpụta ụbọchị yana ịhazi ebe maka emume dị otú ahụ na ime emume ọdịnala ndi Osisioma.

Ala ala na ihe nkiri ndị njem nlegharị anya[dezie | dezie ebe o si]

Osisioma esiteghị n'okike dị ka mpaghara ndị ọzọ, mana ebe a bụ akara ngosi ole na ole na ebe nlegharị anya dị ebe ahụ

  • Ariaria International Market a na-akpọkwa Aba International Industrial Market bụ ebe azụmaahịa na azụmaahịa n'obodo Aba.
  • NNPC Depot bụ ebe ọrụ mmanụ ala na-adọta azụmaahịa ndị ọzọ dị ka ụlọ oriri na ọṅụṅụ, ụlọ akụ na ụlọ oriri na ọṅụṅụ, n'agbanyeghị na n'ihi na a na-emebi pipeline na ịke mmanụ, gọọmenti etiti etinyeghị nnukwu ego n'ịkwalite ebe ahụ.
  • Osimiri Okpu Umuobo bụ sọọsọ mmiri dị n'Osisioma Ngwa, ọtụtụ n'ime ihe ndị dị n'ime ya bụ nke a ka na-ejiri ma mepụta ya.
  • The Ihumirinta of Ekeakpara – An ancient water source.
  • The Obu of Umuooro Ngwa – A sacred tree worshiped by adherents of “owu miri” marine spirit.
  • The ihuada ala of Umuagbara - A sacred traditional site.

Nnukwu ahịa[dezie | dezie ebe o si]

Ewezuga ahịa mba ụwa nke Ariaria, ime obodo n’okpuru ọchịchị Osisioma Ngwa ugbu a na ọtụtụ ụlọ ọrụ na-abanye n’ime ọchịchị ime obodo emetụtala ahịa ọdịnala oge ochie a ma ama. Agbanyeghị, enwere:

  • Ekeakpara Market
  • Nkwo Abayi (Osisioma Ngwa Industrial Market)
  • Afoule (Abia Mega Mall)
  • Ahia Nwankpa (Osisioma Ngwa Industrial Shoe Plaza)
  • Nkwo Okpu Umuobo (Umuehilegbu Industrial Market)
  • Ahia Ekenwaobasi (Osisioma Ngwa Model Foam Market)
  • Afo Aro
  • Ahia Orie Amato
  • Eke Aro

Ọnụọgụgụ mpụ omume[dezie | dezie ebe o si]

Mpụ bụ otu n'ime ihe ndọghachi azụ nke na-emebi mmepe Osisioma Ngwa. Site na mbuso ohi ruo n'ịtọ mmadụ, obodo na obodo ọ bụla dị n'Osisioma nwere oke nke mpụ. Ekwuru na mpụ juru ebe niile n'ihi enweghị ego gọọmentị na-etinye na nchekwa; e nwere sọọsọ otu onye uwe ojii na-eje ozi na LGA niile nke Osisioma Ngwa.

Koodu Nzipu ozi[dezie | dezie ebe o si]

Kodu nzipu ozi nke mpaghara ahụ bụ 451. [2]

Ndị bi ebii ama ama[dezie | dezie ebe o si]

Azụmahịa[dezie | dezie ebe o si]

  • Dr Emmanuel Adaelu – Onye isi oche/CEO nke Chemlap Nigeria Limited [3]
  • Prince Sunny Aku - Onye isi oche nke Novena Majesty Furniture [4]
  • Chidi Onyeukwu Ajaegbu – Onye bụbu President of ICAN [5]
  • Okenye Allison Eneogwe – CEO nke Alibon Industries Limited

Ọchịchị[dezie | dezie ebe o si]

  • Late Chief Dr Clement Chima Nwafor – Onye bụbu osote Abia steeti [6]
  • Late Group Captain Monday Ikpeazu – Onye bụbu naanị onye nchịkwa steeti Anambra [7]
  • Chief Allen Nwachukwu – Former chairman of Osisioma Ngwa LGA [8]
  • Chief Chukwuemeka Eneogwe – Former chairman of Osisioma Ngwa LGA [9]
  • Engr. Solomon Adaelu – Hon. Onye nnọchiteanya na-anọchi anya Obingwa, Osisioma na Ugwunagbo Federal Constituency na National House of Assembly, Abuja
  • Senator Nkechi Justina Nwaogu – Two Time Senator Abia Central Senatorial District and Immediate Past Pro Chancellor University of Calabar [10]
  • Barrister Loveday Nwauba – Kọmishọna na-ahụ maka nkà na ụzụ, Abia State

Ndị ikom na ndị inyom ndị ọzọ a ma ama[dezie | dezie ebe o si]

  • HRM Eze Christian E. Iheme, Great King of Isiala Okpu- The(Lion Kingdom) current - Chairman Osisioma Ngwa Council of Traditional Rulers
  • HRM Ugoeze Stella Iheme - Ugo Isiala Okpu the (Lion Kingdom)
  • Prince KO Mgbeahuru
  • Justice Nwaogu
  • Dr Ikechukwu Nwabeke
  • Dr John Ahukanna
  • Sir Chidi Nkoro
  • Onye isi oche Elder Chinedu Aku
  • Chief Chidi Nwankpa
  • Justice Nwabughiogu
  • Sir SN Dinaya
  • Chief Dennis Nwankpa
  • Engr. Edward Onwunle Jr
  • Chief Chinyere Amala
  • Engr. Enyinnaya Nwafor

Ntụrụndụ[dezie | dezie ebe o si]

Hụkwa ihe ozo[dezie | dezie ebe o si]

  • Ndepụta obodo dịcha na Abia steeti

Ndebesibia[dezie | dezie ebe o si]

  1. Osisioma Local Government Area. www.manpower.com.ng. Retrieved on 2021-09-19.
  2. Post Offices- with map of LGA. NIPOST. Archived from the original on 2009-09-26. Retrieved on 2009-10-20.
  3. After 50 years neglect, Ikpeazu has restored lost glory of Aba— Adaelu (en-US). Vanguard News (2021-03-03). Retrieved on 2021-09-15.
  4. Prince Sunny Aku Archives (en-US). The Guardian Nigeria News - Nigeria and World News. Retrieved on 2021-09-15.
  5. Chidi Onyeukwu Ajaegbu Archives (en-US). Vanguard News. Retrieved on 2021-09-15.
  6. Dr Chima Nwafor Archives (en-US). Official Website of Abia State Government. Retrieved on 2021-09-15.
  7. Okezie Ikpeazu Archives | Page 28 of 29 (en-US). The Guardian Nigeria News - Nigeria and World News. Retrieved on 2021-09-15.
  8. What Chief Allen Nwachukwu; Obioha, Would Have Done But For Death, An Evergreen Memory (en). Fact News Online Website. Retrieved on 2021-09-15.
  9. CHIEF ALLEN C. NWACHUKWU & ANOR v. CHIEF EMEKA ENEOGWE & ORS (en-US). LawCareNigeria (2020-01-23). Retrieved on 2021-09-15.
  10. Biography of Nkechi Justina Nwaogu; Ex-Senator; Politician; Abia State Celebrity.. biography.hi7.co. Retrieved on 2021-09-15.