Beko Ransome-Kuti

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Beko Ransome-Kuti
Mmádu
ụdịekerenwoke Dezie
mba o sịNaijiria Dezie
Ụbọchị ọmụmụ ya2 Ọgọọst 1940 Dezie
Ebe ọmụmụAbeokuta Dezie
Ụbọchị ọnwụ ya10 Febụwarị 2006 Dezie
Ụdị ọnwụeke na-akpata Dezie
ihe kpatara ọnwụkansa ngụgụ Dezie
ŃnàIsrael Oludotun Ransome-Kuti Dezie
ŃnéFunmilayo Ransome-Kuti Dezie
nwanneOlikoye Ransome-Kuti, Fela Anikulapo Kuti Dezie
Asụsụ obodoAsụsụ Yoruba Dezie
asụsụ ọ na-asụ, na-ede ma ọ bụ were na-ebinye akaBekee, Asụsụ Yoruba, pidgin Naịjirịa Dezie
Ọrụ ọ na-arụphysician, onye na-akwado ikike mmadụ Dezie
ebe agụmakwụkwọUniversity of Manchester, Abeokuta Grammar School Dezie
ihe omume dị ịrịba amaprisoner of conscience Dezie

Dr. Bekolari Ransome-Kuti (2 Ọgọst 1940 – 10 Febrụwarị 2006) bụ dọkịta Naijiria mara maka ọrụ ya dịka onye na-akwado ikike mmadụ.

Mbido Ndụ[dezie | dezie ebe o si]

A mụrụ Ransome-Kuti na Abeokuta, Nigeria . Nne ya Funmilayo Ransome-Kuti megidere ụtụ na-enweghị isi nke ndị ọchịchị Briten na-ana ụmụ nwanyị. O nyere aka kparịta ụka maka nnwere onwe nke Naijiria na Briten na-ekwu na ọ bụ nwanyị Naijria mbụ na-anya ụgbọ ala. [1] Nna ya Oludotun Ransome-Kuti bụ onye ụkọchukwu Anglịkan na onye nchoputa nke Nigeria Union of Teachers . [1] Otu n'ime ụmụnne ya, Fela Kuti, bụ onye na-egwu egwu na onye na -eme ihe ike nke tọrọ ntọala Afrobeat ; onye ozo, Olikoye Ransome-Kuti, bu kwa onye dibia bekee na onye na- akwalite AIDS . [1] Nwa Beko, Enitan, bụ onye isi ndị agha Naijiria na-eje ozi bụbu onye ọchịagha nke Multinational Joint Task Force . [2]

Ransome-Kuti gara Abeokuta Grammar School, Coventry Technical College, na Mahadum Manchester, ebe ọ ghọrọ dọkịta ahụike. [1]

Ọrụ na nkwado ya[dezie | dezie ebe o si]

Ransome-Kuti lọghachiri na Naijiria n'afọ 1963 ka o nwetara akara ugo mmụta ya. Ihe mere n'afọ 1977 metụrụ ya n'ahụ́ mgbe ndị agha nọ n'okpuru ọchịchị ndị agha TY Danjuma wakporo ụlọ oriri na ọṅụṅụ nwanne ya nwoke bụ Fela Kuti [3], mebisie ụlọ ọgwụ ya ma gbuo nne ya. Ọ ghọrọ onye isi oche nke ngalaba na-ahụ maka ahụike Nigeria na Lagos na onye osote ya nke mba, na-akwado maka enweghị ọgwụ n' ụlọ ọgwụ.

N'afọ 1984, gọọmentị General Muhammadu Buhari nwụchiri Fela ma tụọ ya mkpọrọ afọ iri. [1] A tụrụ Ransome-Kuti mkpọrọ, machigidekwa òtù ahụike ya iwu. [4] A tọhapụrụ ya n'afọ 1985 mgbe Ọchịagha Ibrahim Babangida chụpụrụ Buhari; Babangida kpọziri ya ka o sonye na ọchịchị. [5]

Ransome-Kuti nyere aka guzobe otu mbụ na-ahụ maka ihe ndị ruuru mmadụ na Naijiria, Mgbasa Ozi Maka Ọchịchị Democracy, nke na 1993 megidere ọchịchị aka ike nke General Sani Abacha . N’afọ 1995, otu ụlọ ikpe ndị agha mara ya ikpe n’ụlọ mkpọrọ maka iweta ikpe njakịrị nke Olusegun Obasanjo na ntị ụwa. [4] Amnesty International nabatara ya dị ka onye mkpọrọ nke akọ na uche [6] wee tọhapụ ya na 1998 ka Sani Abacha nwụsịrị. [4]

Ransome-Kuti bụ onye otu kọleji West African College of Physicians and Surgeons, onye isi na kọmitii na akwado ikike mmadụ na British Commonwealth, onye isi oche kọmitii maka Defence of Human Rights na onye isi oche nke Center maka Constitutional Governance. [1]

Ọnwụ na ihe eji mara ya[dezie | dezie ebe o si]

Ransome-Kuti nwụrụ site na nsogbu nke ọrịa kansa akpa ume na 10 February 2006, ọ dị afọ 65, na ihe dịka 11:20 nke abali na Lagos University Teaching Hospital, Idi-Araba, Lagos, Nigeria. Gọọmenti steeti ji ihe oyiyi kwanyere ya ugwu n'afọ 2010 [7] na ogige ntụrụndụ, ogige Beko Ransome-Kuti, bụ nke a kpọrọ aha ya na nsọpụrụ ya.

Ebensidee[dezie | dezie ebe o si]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 Shola Adenekan, "Dr Beko Ransome-Kuti - Nigerian doctor, bold human rights campaigner and prisoner of conscience" (obituary), The Guardian, 15 February 2006.
  2. On Fela's birthday, his nephew, Enitan, is dismissed from the Nigerian army (en-US). TheCable (2015-10-17). Retrieved on 2021-02-03.
  3. Biography of Fela Anikulapo Kuti (1938–1997). The Shrine website.
  4. 4.0 4.1 4.2 Patrick Smith, "Dr Beko Ransome-Kuti - Nigerian human rights campaigner" (obituary), The Independent, 14 February 2006.
  5. Falola, Toyin and Matthew M. Heaton. A History of Nigeria, p. 217.
  6. "Nigeria: Medical concern: Dr Beko Ransome-Kuti", Amnesty International, 18 September 1995.
  7. Lamidi Bamidele, "Lagos honours late Beko Ransome-Kuti, unveils statue", Vanguard, 11 February 2010.