Jump to content

Zangon Kataf

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Zangon Kataf

Zangon Kataf bụ ndị ime obodo dị na ndịda Kaduna Steeti, Naijiria .  Isi ụlọ ọrụ ya dị n'obodo Zonkwa .  Ọ bụkwa aha obodo dị n'isi obodo ndị Atyap .  Obodo ndị ọzọ kwuru: Batadon (Madakiya), Chenkwon (Samaru Kataf), Kamatan, Anchuna na Kamuru .  Ọ nwèrè mpaghara dị puku abụọ, narị ise na iri asaa na iteghete km 2 na ọnụ ọgụgụ mmadụ dị puku narị atọ na iri na asatọ, narị iteghete na iri iteghete na otu na ngụkọ nke afọ 2006. [1] Koodu ozi nke mpaghara ahụ bụ narị asatọ na abụọ.[1]

Akụkọ ihe mere eme

[dezie | dezie ebe o si]

[2]Ka emechara Kaduna na Katsina sitere na steeti ugwu -etiti n'afọ 1989, e mekwara Zangon Kataf ochie ọchịchị ime obodo gọọmenti site na ochie Kacha n'otu afọ ahụ.

Geography

[dezie | dezie ebe o si]

Okirikiri ala

[dezie | dezie ebe o si]

Na okpúru ọchịchị ime obodo Zangon Kataf , ugwu kachasị elu bụ ugwu Kacecere (Atyecarak) nke dị elu nke otu puku na irí abụọ na abụọ m na ama ama irí iteghete na iteghete m. Ugwu ndị ọzọ bụ: ugwu Kankada otu puku na asaa m, ugwu Bako narị iteghete na iri anọ na iteghete m, ugwu Madauci narị iteghete na iri atọ na iteghete m, ugwu Ashafa narị asatọ na iri ise nà isii m, ugwu Kabam narị asatọ na iri na anọ m, na ugwu Antang narị asaa na iri anọ na abụọ m. Ugwu Bako, Otú ọ dị, nwere aha kachasị elu nke otu narị na iri ise nà ise m. [3]

Ihu igwe

[dezie | dezie ebe o si]

Obodo Zangon Kataf na gburugburu ya nwere nkezi ndụ kwa afọ nke ihe dịka irí abụọ na anọ mara asaa Celsius C iri asaa na isii mara isii Celsius F, nkezi elu kwa afọ nke ihe dịka irí abụọ na asatọ Celsius C irí asatọ na atọ mara ise Celsius F na obere ala iri na asatọ mara asatọ Celsius C irí isii na ise mara asatọ Celsius F,  na-enwe mmiri mmiri efu na njedebe na ngosi nke awụ yana nkezi mmiri mmiri kwa afọ nke ihe dịka irí abụọ na asatọ màrà otu mm Otu na ụma iri na otu in, na nkezi iru mmiri nke pacenti iri ise nà atọ mara asaa, yiri nke obodo ndị gbara agbata obi Kagoro na Zonkwa .

Climate data for Katab (2020 data)
Month Jan Feb Mar Apr May Jun Jul Aug Sep Oct Nov Dec Year
Record high °C (°F) 31
(88)
33
(91)
34
(93)
34
(93)
31
(88)
29
(84)
26
(79)
25
(77)
27
(81)
29
(84)
30
(86)
29
(84)
29.8
(85.6)
Average high °C (°F) 29
(84)
32
(90)
34
(93)
33
(91)
30
(86)
27
(81)
24
(75)
22
(72)
24
(75)
28
(82)
29
(84)
31
(88)
28.6
(83.5)
Daily mean °C (°F) 24
(75)
26
(79)
29
(84)
29
(84)
26
(79)
24
(75)
21
(70)
20
(68)
22
(72)
25
(77)
25
(77)
26
(79)
24.8
(76.6)
Average low °C (°F) 15
(59)
17
(63)
21
(70)
22
(72)
20
(68)
19
(66)
18
(64)
17
(63)
18
(64)
20
(68)
19
(66)
19
(66)
18.8
(65.8)
Record low °C (°F) 14
(57)
16
(61)
20
(68)
21
(70)
21
(70)
20
(68)
19
(66)
18
(64)
19
(66)
19
(66)
18
(64)
15
(59)
18.3
(64.9)
Average precipitation mm (inches) 0
(0)
1
(0.0)
3.1
(0.12)
13.5
(0.53)
35.5
(1.40)
54.2
(2.13)
71.2
(2.80)
69
(2.7)
60.3
(2.37)
29.3
(1.15)
0.1
(0.00)
0
(0)
28.1
(1.11)
Average precipitation days 0 1 4 12 23 28 31 30 29 18 0 0 14.7
Average relative humidity (%) 24 18 28 48 66 80 88 90 86 61 32 23 53.7
Source: World Weather Online[4]

Ọchịchị na ndọrọ ndọrọ ọchịchị

[dezie | dezie ebe o si]

Oria okpuru ọchịchị ime obodo Gọọmenti Zangon Kataf nwere oke oke na okpuru ọchịchị ime obodo gọọmenti Kachia n'achọghị atụmatụ, okpuru ọchịchị ime obodo gọọmenti Kajuru n'ebe ugwu-egwu egwuregwu, okpuru ọchịchị ime obodo gọọmenti Kauru n'ebe ugwu na ugwu ihie.  ndida yana okpuru ọchịchị ime obodo gọọmenti Jaba na ndịda egwuregwu.  n'otu n'otu [5] [6]

Nkewa nchịkwa

[dezie | dezie ebe o si]

E kewara mpaghara obodo n'ime ngalaba aha ma ọ bụ ngalaba aha ndị a: [7] [8]

  • Atak Nfang (H. Zaman Dabo)
  • Gidan Jatau
  • Ikulu (Bakulu)
  • Jei (H. Unguwar Gaya)
  • Kamatan (Anghan)
  • Kanai (H. Gora)
  • Madakiya (J. Bata̱don)
  • Unguwar Rimi (J. Za̱nta̱ra̱kpat)
  • Zango Urban (T. Nietcen-A̱fakan)
  • Zonkwa
  • Zonzon

Ndepụta ndị isi oche kansụl

[dezie | dezie ebe o si]
  • Juri Babang Ayok [9] (19??-1992)
  • Timmy Kambai [10]
  • Elias Manza [11] (2018-2021)
  • Francis Sani Zimbo [12] (2021-ụbọchị)

Ọnụọgụ igwe mmadụ

[dezie | dezie ebe o si]

Ndị mmadụ

[dezie | dezie ebe o si]

mgbaàmà Gọọmenti Zangon Kataf dịka ọnụọgụgụ obodo n'abalị iri abụo na otu nke ọnwa Machị́ afọ 2006 siri dị, e debere na puku narị atọ na iri na asatọ, narị iteghete na iri iteghete na otu.  Kọmishọn ọṅụ ọgụgụ nke ndị mba Naịjiria na ụlọ ọrụ mba nke agụmọnụ okwu ọnụ na ọnụ ọgụgụ ya ga-abụ puku narị anọ na iri atọ, narị isii ka ọ na-erule Ma ọchịchị abalị iri abụo na otu nke afọ 2016.

Ndị mmadụ

[dezie | dezie ebe o si]

Ndị mmadụ na - ndị isi otu Atyap (Nenzit) Ethno-linguistic.  Ndị a bu: Bajju, Atyap proper, Bakulu, Anghan na A̱tyeca̠rak.  Enwekwara ndi Hausa bi na ndi Naijiria ndi ozo bi n'etiti ndi bekee .

Asụsụ

[dezie | dezie ebe o si]

Ụmụ ise ahụ abiala n'okpuru ime obodo na-asụsụ ndị yiri ya, Tyap .  Nke kasị ukwuu n'ime ha bụ Jju, nke na-esochi ya chiri anya Tyap kwesịrị ikpe, mezie Kulu, mezie Nghan, mezie Tyeca̱rak.  ọkọ, n'ihi ụgbọ ndị Briten na-achị, a na-asựkwa Hausa n'ọtụtụ ebe.

Omenala steeti

[dezie | dezie ebe o si]

Enwere isi anọ na isi Gọọmenti, bụ:

  1. Akulu chiefdom, onye isi Agwom Akulu, Agwom Yohanna Sidi Kukah . Isi ụlọ ọrụ dị na Kamuru .
  2. Anghan chiefdom, onye isi Ngbiar Anghan, Ngbiar Adam Alkali. Isi ụlọ ọrụ na Fadan Kamatan.
  3. Atyap chiefdom, e de A̱gwatyap (A̱gwam A̱tyap ), A̱gwam (Sir) Dominic Gambo Yahaya (KSM) . Isi ụlọ ọrụ na A̠tak Njei, Zangon Kataf.
  4. Kajju chiefdom, el A̱gwam Ba̱jju, A̱gwam Nuhu Bature A̱chi (OON) . Headquarters na Zonkwa .
Pounded yam (Tyap: tuk a̱cyi, Jju: tuk dicyi ) na egusi ofe

Isi nri omenala ndị Zangon Kataf na-atọ ụtọ:

  • Ka̱ti/Kpukpei ( nri a na-esi na ntụ ọka na akwụkwọ nri na-esichaghị ike mee)
  • Tuk ( ntụ ọka) - nke a ga-eri na ụdị ofe ọ bụla nke mmadụ chọrọ.
  • A na-erikwa anụ ezi na anụ nkịta nke ọma na nkewa nke ụwa.

Ihe isii na- nke mmetụta na-aba n'anya na mpaghara a bụ nke a mara dị ka ta̱bwai tsuntswa n'asụsụ Tyap ( kunu tsuntswa n'asụsụ Hausa ).

mgbaàmà ahụ kaadị ogologo oge maka ịme na-egbu egbu a mara dị ka a̱kan na Tyap proper na Tyeca̠rak, dikan

Ndị ama ama

[dezie | dezie ebe o si]
  • Bala Achi †, ọkọ akụkọ ihe mere eme, odee
  • Katung Aduwak, onye na-eme ihe nkiri
  • Rachel Bakam †, onye na-eme ihe nkiri, onye na-egosi onyonyo
  • Ishaya Bakut †, ọrụ agha
  • Isaiah Balat †, onye ọchụnta ego, onye ndọrọ ndọrọ ọchịchị
  • DJ Bally, DJ, onye na-emepụta egwu, onye na-eme ihe nkiri, na ụdị TV
  • Nuhu Bature †, onye isi ala ha
  • Harrison Bungwon †, injinia, onye ọchịchị kacha mkpa
  • Bala Ade Dauke †, onye ndọrọ ndọrọ ọchịchị, onye ọchịchị
  • Marok Gandu †, onye dike
  • Sunday Marshall Katung, ọkàiwu, ndọrọ ndọrọ ọchịchị
  • Toure Kazah-Toure †, ọkọ akụkọ ihe mere eme, onye ndọrọ ndọrọ, pan-Afrikanisti
  • Matthew Hassan Kukah, ndị ụkọchukwu
  • Yohanna Sidi Kukah, onye ọchịchị kacha mkpa
  • Zamani Lekwot, ọrụ agha
  • Ngọzi Liman, ọrụ agha
  • Kyuka Lilymjok, ọkàiwu, onye edemede, agụmakwụkwọ
  • Yohanna Madaki †, ọrụ agha
  • Christopher Gwabin Musa, ọrụ agha
  • Ishaya Shekari, ọrụ agha
  • Ayuba Gora Wobin, ndị ọrụ enyemaka
  • Dominic Yahaya, onye ọchịchị kacha mkpa
  • Andrew Yakubu, Injinia
  • Paul Samuel Zamani, ndị ụkọchukwu

Ntụaka

[dezie | dezie ebe o si]
  1. Post Offices- with map of LGA. NIPOST. Archived from the original on October 7, 2009. Retrieved on 2009-10-20.
  2. Angerbrandt (2015). Placing Conflict. ISBN 978-91-7649-233-8. Retrieved on January 26, 2023. 
  3. Zangon Kataf. Peakvisor. Retrieved on January 22, 2021.
  4. Katab Monthly Climate Averages, Kaduna, NG. World Weather Online.
  5. Latest violence in Southern Kaduna Longest on record - Report. Premium Times Nigeria (February 12, 2017). Retrieved on August 1, 2020.
  6. Kaduna-State-Political-Map. VON. Retrieved on August 7, 2020.
  7. Zangon Kataf Sub divisions. mindat.org. Retrieved on July 31, 2020.
  8. James (2000). The Settler Phenomenon in the Middle Belt and Problems of National Integration in Nigeria. Jos, Nigeria: Midland Press. ISBN 9783481169. 
  9. Suberu (1996). "Ethnic Minorities and Political Turbulence in Kaduna State", Ethnic Minority Conflicts and Governance in Nigeria, African Dynamics. IFRA-NIGERIA, 48–65. ISBN 979-10-92312-15-7. Retrieved on March 30, 2024. 
  10. "Mixed Reactions Trail Southern Kaduna/Fulani Herdsmen Peace Treaty", Daily Trust, November 5, 2016. Retrieved on March 31, 2024.
  11. Zango Kataf Council Chairman Thanks el-Rufai, Anticipates Exciting Tenure. NewNigerianNewsPapers (May 24, 2018). Archived from the original on March 2, 2021. Retrieved on August 1, 2020.
  12. "PDP wins rescheduled Zango Kataf LG poll in Kaduna", Vanguard Nigeria, October 24, 2021. Retrieved on March 30, 2024.

Njikọ mpụga

[dezie | dezie ebe o si]

Media related to Zangon Kataf at Wikimedia Commons