Ụlọ Akwụkwọ Iwu Nigeria

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

 

Ụlọ akwụkwọ Iwu Naịjirịa bụ ụlọ akwụkwọ agụmakwụkwọ nke Gọọmentị Naịjirị guzobere n'afọ 1962 iji nye ndị ọka iwu a zụrụ azụ na mba ọzọ agụmakwụkwọ iwu Naịjiria, yana inye ọzụzụ bara uru maka ndị na-achọ ọrụ iwu na Naijiria.[1] Ruo mgbe e guzobere ụlọ akwụkwọ ahụ, ndị ọrụ iwu na Naịjirịa enwetala ọzụzụ dị mkpa na England ma kpọọ ha na Ndị omebe iwu Bekee[2]

Usoro mmụta Akwụkwọ[dezie | dezie ebe o si]

Ụlọ akwụkwọ Iwu ahụ na-enye ọmụmụ ihe gbasara ikpe mpụ na ikpe obodo, ihe onwunwe na iwu ụlọ ọrụ, yana ọmụmụ ihe gbasara ụkpụrụ omume. Ihe karịrị ụmụ akwụkwọ puku iri asaa gụsịrị akwụkwọ na Nigerian Law School.[1] Onye ọ bụla nwetara akara ugo mmụta mahadum na iwu ma chọọ ịrụ ọrụ dị ka onye ọka iwu na Naịjirịa ga-aga ụlọ akwụkwọ iwu Naịjirị. Kansụl nke Mmụta Iwu na-enye ụmụ akwụkwọ na-agafe ule ndị ọkà iwu nke abụọ na asambodo, a na-akpọkwa ụmụ akwụkwọ ndị a na Bar.[3]

Ebe ndị a na-anọ[dezie | dezie ebe o si]

E guzobere ụlọ akwụkwọ ya na Lagos n'afọ 1962, na-akwaga ebe ọ dị ugbu a n'afọ 1969. E weghachiri isi ụlọ akwụkwọ iwu ahụ n'obodo Bwari dị nso na Abuja n'afọ 1997.[1] N'oge ọ kwagara, a ka na-ewu ụlọ oriri na ọṅụṅụ na nnukwu ụlọ nzukọ. Obodo ahụ enweghị ụlọ ọgwụ, enweghị ekwentị na ọrụ ụlọ akụ, ụlọ akwụkwọ ahụ na-ewu oghere nke ya iji nye mmiri ọṅụṅụ.[4] Ogige Augustine Nnamani dị na Agbani, Enugu Steeti. Ogige nke anọ dị na Bagauda, Kano Steeti.[3] E nwere ụlọ akwụkwọ abụọ ọzọ ugbu a nke na-eweta ya na ngụkọta nke ụlọ akwụkwọ isii. Otu na Yenegoa, Bayelsa Steeti na nke isii na Yola, Adamawa Steeti.

Ndị gụsịrị akwụkwọ a ma ama[dezie | dezie ebe o si]

  • Abdullahi Adamu, gọvanọ nke Nasarawa Steeti
  • Senator Godswill Akpabio, gọvanọ nke Akwa Ibom Steeti
  • Issifu Omoro Tanko Amadu, onye ọka ikpe nke Ụlọikpe Kasị Elu nke Ghana
  • Sullivan Chime, gọvanọ nke Enugu Steeti
  • Kayode Ajulo - Onye nchịkwa, Onye Arbitrator, Onye ọka iwu,[5]
  • Solomon Dalung, Minista nke Ndị Ntorobịa na Egwuregwu
  • Oladipo Diya, Chief of General Staff
  • Donald Duke, gọvanọ nke Cross River State
  • Kanayo O. Kanayo, onye na-eme ihe nkiri
  • Alex Ekwueme, onye mbụ a họpụtara dịka osote onye isi ala nke Naịjirịa
  • Abba Kyari, Chief of Staff nke President Muhammadu Buhari site na 2015
  • Simon Lalong, gọvanọ nke Plateau State
  • Tahir Mamman, Prọfesọ nke iwu, Onye Ọkaiwu nke Naịjirịa (SAN) na onye isi nchịkwa nke Ụlọ Akwụkwọ Iwu Naịjirị site na 2005 ruo 2013
  • Richard Mofe-Damijo, onye na-eme ihe nkiri
  • Lai Mohammed, Minista nke Ozi
  • Mary Odili, Onye ọka ikpe nke Ụlọikpe Kasị Elu nke Naijiria na onye bụbu First Lady nke Rivers State
  • Bianca Ojukwu, onye nnọchi anya Naijiria na Spain
  • Chris Okewulonu, Onye isi ndị ọrụ na Gọọmentị steeti Imo
  • Kenneth Okonkwo, onye na-eme ihe nkiri
  • Tim Owhefere, onye ndọrọ ndọrọ ọchịchị Naijiria
  • Umaru Shinkafi, Federal Commissioner of Internal Affairs
  • Gabriel Suswam, gọvanọ nke Benue Steeti
  • Edwin Ume-Ezeoke, Onye isi oche nke Ụlọ Ndị Nnọchiteanya Naịjirịa n'oge Republic nke Abụọ

Akụkọ[dezie | dezie ebe o si]

N'August 2009, onye ọka iwu Asbayir Abubakar kpọrọ oku ka e belata ego a na-akwụ n'ụlọ akwụkwọ iwu Naijiria iji nabata ndị na-enweghị ohere n'ọrụ iwu..[6] N'ọnwa Nọvemba afọ 2009, onye isi ụlọ akwụkwọ gbasara iwu Naijiria, Prof Tahir Mamman SAN, kwuru na ụmụ akwụkwọ ndị gafere ngalaba iwu na-enyeghị ikike agaghị anabata na ụlọ akwụkwọ iwu Naijiria. O kwuru na Council of Legal Education ga-ezigara ndị ọkachamara iwu na ndị nkuzi na-achịkwa ikike iwu iwu na-akwadoghị na kọmitii ịdọ aka ná ntị nke Body of Benchers. Nke a bụ ya mere e ji akpọ Prof Tahir Mamman SAN dịka onye isi nchịkwa kachasị mma kemgbe mmalite nke ụlọ ọrụ ahụ. Mazị O. A. Onadeko bụbu osote onye isi ụlọ akwụkwọ Lagos Campus jere ozi dịka onye isi ụlọ akwụkwọ iwu Naijiria site na 2013 ruo 2018. Na February 2018 a họpụtara Prof. Isa Chiroma ka ọ bụrụ onye isi ọhụụ ọhụrụ. [7]

Ụlọ akwụkwọ Iwu Naịjirịa bụ otu n'ime ụlọ ọrụ ndị a ma ama na ndị a pụrụ ịtụkwasị obi na Naịjirị.

Hụkwa Ihe ọzọ[dezie | dezie ebe o si]

 

  • Ndepụta nke ụlọ akwụkwọ iwu

Edensibia[dezie | dezie ebe o si]

  1. 1.0 1.1 1.2 Nigerian Law School Lagos Campus: About Us. Nigerian Law School Lagos Campus. Retrieved on 21 November 2009.
  2. Leesi Ebenezer Mitee (29 March 2008). Introduction to Nigerian Legal Education. Nigerian Law Resources. Archived from the original on 14 July 2011. Retrieved on 21 November 2009.
  3. 3.0 3.1 Legal Education. International Centre for Nigerian Law. Archived from the original on 30 March 2010. Retrieved on 21 November 2009.
  4. Tunde Fatunde (13 February 1998). Law school's mystery flit. Times Higher Education. Retrieved on 21 November 2009.
  5. "Ajulo: Pioneering online legal services for low and mighty", blueprint.ng, 19 October 2016.
  6. Isa Abdulsalami (11 August 2009). Lawyer seeks reduction in Law School fees. OnlineNigeria. Archived from the original on 25 February 2012. Retrieved on 21 November 2009.
  7. Funso Muraina (8 November 2009). Law School Warns Against Illegal Faculties. This Day. Retrieved on 21 November 2009.