Asụsụ Atlantic-Congo

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

Asụsụ Atlantic-Congo bụ ezinụlọ kachasị ukwuu egosiri n'Africa. Ha nwere usoro klas aha pụrụ iche ma bụrụ isi nke echiche ezinụlọ Niger-Congo. Ha mejupụtara Niger-Congo niile ma e wezụga Mande, Dogon, Ijoid, Siamou, Kru, Katla na asụsụ Rashad (nke a na-akpọbu Kordofanian), na ikekwe ụfọdụ ma ọ bụ Asụsụ Ubangian niile. [1]nke] cx-

N'ime igbe ozi info, a na-edobe asụsụ ndị yiri ka ọ kacha dị iche n'elu.[2] A na-akọwa alaka Atlantic n'echiche dị warara, ebe alaka Atlantic mbụ Mel na ndị dịpụrụ adịpụ Sua, Gola na Limba, na-ekewa dị ka alaka mbụ; a na-akpọ ha n'akụkụ ibe n'ihi na ọ dịghị ihe àmà e bipụtara na-akpali ha; Volta-Congo adịghị emebi ma ewezuga Senufo na Kru[2]

Na mgbakwunye, Güldemann (2018) depụtara Nalu na Rio Nunez dị ka asụsụ anaghị ekewa n'ime Niger-Congo.[3]

E nwere asụsụ ole na ole na-enweghị ihe akaebe, dị ka Bayot na Bung, nke nwere ike ịbụ alaka ndị ọzọ.   [citation needed]

Okwu ntụnyere[dezie | dezie ebe o si]

Nkọwa okwu ndị bụ isi maka asụsụ proto-asụsụ dị iche iche nke alaka Atlantic-Congo dị iche iche:

Alaka Asụsụ anya ntị imi ezé ire ọnụ ọbara ọkpụkpụ osisi mmiri Iri nri aha
"Western Nigritic" (nke dị ka Atlantic-Congo)
Proto-"Western Nigritic"[1] *-nín-, *-nínu *-thúi, *-thú- *-myl-, *-milla *-nín- (*-níghin-) *-líma (*-líma); *-lelum- (*-lúm-) *-níana; *-níuna (*-núa) *-gh pọọ; *-kàl- *-khwúpà *-nne *-lingi *di- *-ghínà
Benue-Congo [4]-Benue-Congo[1] *-mkpu *-tuŋi *-Zua *-nini, *-nino; *-sana; *-gaŋgo *-Lemi; *-ọdọ mmiri *-zi; *-luŋ *-kupe *-titi; *-kwon *-izi; *-ni *-zina
Bantu Proto-Bantu[5] *i=jico *kʊ= avi *i=jʊ́lʊ *i=jino; *i=gego *lʊ=lɪ́mi *ka=nʊa; *mʊ=ọnụ *ma=gilá; *=gil-a; *ma=gadí; *=gadí); *mʊ=lopa; *ma =ɲínga *i=kúpa *mʊ=tɪ́ *ma=jíjɪ; *i=diba (HH?) *=lɪ́ -a *i=jina
Ndị Yoruboid Asụsụ Proto-Yoruboid[6] *é-jú *ọ bụ gị *Imbụ *E nwere ike ịbụ na ọ bụ na ọ bụ Yor. ahịhịa *A na-ahụ maka ya? *ɛ̀-gyɛ̀ __ibo____ibo____ibo__ *gbgbgbụ Yor. igi __ibo____ibo__ Ọ bụ n'ihi na ọ bụ n'oge ahụ ka a na-akpọ *Ọnụ ọgụgụ *ọbụ- ?
Gbe [7]-Gbe[1] *-ọ *aɖú *- nke a na-eme *-ɖũ; *-ɖũkpá *-ʁwũ *-χwú *-tĩ́́ *-tsĩ Ọ bụ ya mere o ji bụrụ onye [Ihe e dere n'ala ala peeji]
Gur [8]-Central Gur [1] *M (Oti-Volta, Gurunsi) *ye (Gurunsi, Kurumfe) *ñam, *ñim (Oti-Volta, Kurumfe) *ʔob, *ʔo *tɪ (Oti-Volta, Gurunsi) *ni, *ne; *nã (Oti-Volta, Gurunsi) *di *yɪɗ, *yɪd (Oti-Volta, Gurunsi)
Gbaya [9]-Gbaya [1] *Dọm. *Onye na-eme ihe nkiri *Dizue *ɲín *leɓé ~ lembè *ọ bụghị *Ọkụ *Dịbọ ahụ *Anyaụ *Tee *ɲɔŋ/ụmụ *ụfọdụ n'ime ha

Ihe odide[dezie | dezie ebe o si]

  1. 1.0 1.1 Mukarovsky. A study of Western Nigritic. Wien: Institut für Ägyptologie und Afrikanistik, Universität Wien.. OCLC 21527702.  Kpọpụta njehie: Invalid <ref> tag; name "Mukarovsky" defined multiple times with different content
  2. Blench. Niger-Congo: an alternative view. Archived from the original on 2023-04-05.
  3. Güldemann (2018). "Historical linguistics and genealogical language classification in Africa", in Güldemann: The Languages and Linguistics of Africa, The World of Linguistics series. Berlin: De Gruyter Mouton, 58–444. DOI:10.1515/9783110421668-002. ISBN 978-3-11-042606-9. 
  4. Wolf (1971). The Noun-Class System of Proto-Benue-Congo. DOI:10.1515/9783110905311. ISBN 9783110905311. 
  5. Schadeberg (2003). "Historical linguistics", in Nurse: The Bantu Languages. Routledge. ISBN 978-0-700-71134-5. 
  6. Aubry (2004). Proto-Yoruba-Igala Swadesh list. Langage, Langues et Cultures d’Afrique (LLACAN), Centre National de la Récherche Sciéntifique (CNRS).. Archived from the original on 2021-01-05.
  7. Capo (1991). A Comparative Phonology of Gbe. DOI:10.1515/9783110870534. ISBN 978-3-11-013392-9. 
  8. Manessy (1979). Contribution à la classification généalogique des langues voltaïques. Peeters Publishers. ISBN 2852970635. 
  9. Moñino (1988). Lexique comparatif des langues oubanguiennes. Laboratoire de langues et civilisations à tradition orale, Dép. "Langues et parole en Afrique centrale". ISBN 9782705303532.